DIREKTOR američke Središnje obavještajne agencije (CIA) John Ratcliffe sastao se sa svojim kubanskim kolegom u Havani u trenutku dok se Kuba suočava s teškom energetskom krizom.

Posjet je uslijedio nakon što su Sjedinjene Države obnovile ponudu pomoći vrijednu 100 milijuna dolara za ublažavanje posljedica američke naftne blokade, na što je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel odgovorio da bi se stanje brže popravilo ukidanjem blokade, piše BBC.

Galerija

Sastanak u Havani

Sastanak je održan u Ministarstvu unutarnjih poslova, a kubanska je strana u priopćenju navela kako je riječ o pokušaju poboljšanja dijaloga. Američkim je dužnosnicima poručeno da Havana ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Jedan neimenovani dužnosnik CIA-e za CBS News izjavio je da su SAD "spremne ozbiljno se angažirati na gospodarskim i sigurnosnim pitanjima, ali samo ako Kuba provede temeljne promjene".

Prema njegovim riječima, na sastanku su, uz ministra unutarnjih poslova Lázara Álvareza Casasa i šefa kubanskih obavještajnih službi, sudjelovao i Raúl Rodríguez Castro, unuk bivšeg predsjednika Raúla Castra. Američka delegacija sastala se s kubanskim predstavnicima "kako bi osobno prenijela poruku predsjednika Trumpa".

"Tijekom sastanka, direktor Ratcliffe i kubanski dužnosnici razgovarali su o obavještajnoj suradnji, ekonomskoj stabilnosti i sigurnosnim pitanjima, sve u kontekstu da Kuba više ne može biti sigurno utočište za protivnike na zapadnoj hemisferi", dodao je dužnosnik CIA-e. U kubanskom priopćenju stoji da su "obje strane također naglasile svoj interes za razvoj bilateralne suradnje između agencija za provedbu zakona u interesu sigurnosti obiju zemalja, kao i regionalne i međunarodne sigurnosti".

Američka ponuda pomoći i uvjeti Havane

State Department je u srijedu objavio da obnavlja ponudu "velikodušne pomoći kubanskom narodu". Prošlog je tjedna američki šef diplomacije Marco Rubio izjavio da je Havana odbila prethodnu ponudu humanitarne pomoći u vrijednosti od 100 milijuna dolara, što je Kuba demantirala.

State Department je u novom priopćenju ponovio ponudu, ali je pojasnio da bi se pomoć morala distribuirati "u koordinaciji s Katoličkom crkvom i drugim pouzdanim neovisnim humanitarnim organizacijama", čime bi se zaobišla kubanska vlada. U priopćenju se dodaje da je sada na kubanskom režimu "da prihvati našu ponudu pomoći ili uskrati ključnu pomoć za spašavanje života i u konačnici bude odgovoran kubanskom narodu što stoji na putu ključnoj pomoći".

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez u četvrtak je izjavio da je Kuba "spremna čuti detalje američkog prijedloga pomoći i kako bi se on proveo", no napomenuo je da nije jasno hoće li pomoć biti u novcu ili robi. "Kubanska vlada, u praksi, ne odbija stranu pomoć ponuđenu u dobroj vjeri i s iskrenim ciljevima suradnje, bilo bilateralne ili multilateralne", rekao je Rodríguez. Dodao je da bi najbolji način na koji bi SAD mogao pomoći Kubi bio "ublažavanje energetskih, ekonomskih, komercijalnih i financijskih mjera blokade, koje su se posljednjih mjeseci intenzivirale kao nikada prije".

Kriza izazvala prosvjede na ulicama

Nestašice goriva, koje je pogoršala američka naftna blokada, dovele su do toga da bolnice ne mogu normalno funkcionirati, a škole i vladini uredi prisiljeni su na zatvaranje. Ministar energetike Vicente de la O Levy upozorio je da je Kuba potpuno ostala bez dizela i loživog ulja. U intervjuu za državne medije rekao je da su dostupne ograničene količine plina, ali da je kubanski energetski sustav u "kritičnom" stanju.

Kubanci se mjesecima suočavaju s dugotrajnim prekidima opskrbe električnom energijom, od kojih su neki zahvatili cijelu zemlju. U srijedu su, nakon najnovijeg nestanka struje koji je pogodio velike dijelove istočne Kube i dijelove glavnog grada, stotine ljudi izašle na ulice Havane, blokirajući prometnice gorućim smećem i uzvikujući protuvladine parole. Agencija Reuters izvijestila je da se radi o najvećim prosvjedima u jednoj noći u gradu od početka energetske krize u siječnju.

Predsjednik Díaz-Canel priznao je "posebno napetu" situaciju na otoku, za koju je okrivio SAD. "Ovo dramatično pogoršanje ima jedan jedini uzrok: genocidnu energetsku blokadu kojoj Sjedinjene Države podvrgavaju našu zemlju, prijeteći iracionalnim carinama protiv svake nacije koja nam isporučuje gorivo", napisao je na društvenim mrežama.

Pozadina blokade i ostale napetosti

Pregovori između Kube i SAD-a, potvrđeni ranije ove godine, očito su zastali s produljenjem naftne blokade. Kuba se u prošlosti oslanjala na Venezuelu i Meksiko za opskrbu naftom, no te su dvije zemlje uglavnom prekinule isporuke nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama zemljama koje šalju gorivo na otok.

Kao još jedan oblik pritiska na kubansku vladu, CBS News je izvijestio da se SAD, prema riječima upućenih američkih dužnosnika, sprema podići optužnicu protiv bivšeg predsjednika Raúla Castra i njegovog brata Fidela zbog rušenja zrakoplova prije 30 godina. Potencijalna optužnica odnosi se na smrtonosno rušenje zrakoplova humanitarne skupine "Brothers to the Rescue" 1996. godine iznad međunarodnih voda.

Uz to, Washington je početkom svibnja pojačao blokadu nametanjem novih sankcija visokim kubanskim dužnosnicima optuženima za kršenje ljudskih prava, koje je ministar Rodríguez nazvao "nezakonitima i podložnima zlouporabi".