U HRVATSKOJ su danas započele prijave za upis u prve razrede srednjih škola, a istovremeno je krenula i provedba ispita državne mature.

Za buduće srednjoškolce u školskoj godini 2026./2027. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih osiguralo je više od 47.000 upisnih mjesta u nešto više od 2000 razrednih odjela.

"Viber kanal, personalizirani hodogram..."

Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u resornom ministarstvu Vesna Šerepac izrazila je uvjerenje da će ovogodišnji upisni postupak proći uz manje stresa zahvaljujući unapređenjima sustava i novim informacijskim alatima.

"Osigurano je 47.455 slobodnih mjesta, iako osmi razred ove godine završava oko 38.000 učenika. Dakle, mjesta ima dovoljno", poručila je Šerepac u HRT-ovoj radijskoj emisiji U mreži prvog.

Među novostima je istaknula nastavak rada Viber kanala, putem kojeg učenici i roditelji mogu dobiti odgovore na pitanja vezana uz upise.

"Dodatno, ove je godine uveden i personalizirani hodogram koji učenicima omogućuje praćenje svih važnih koraka tijekom upisa. Cilj je da imaju što manje izazova i nedoumica tijekom procesa", rekla je Šerepac.

Pojasnila je kako posebnu pažnju posvećuju učenicima s teškoćama u razvoju, za koje je postupak počeo već danas. Novost je da učenik s rješenjem nadležnog županijskog odjela sada može samostalno odabrati drugi program ako nije uspio upisati onaj koji mu je bio prvi izbor.

Cijeli postupak, koji uključuje i dodatne provjere znanja i darovitosti, završava se tijekom srpnja, nakon čega slijedi objava slobodnih mjesta za jesenski rok.

Počela i državna matura uz blaža pravila

Osim upisa, danas su počeli i ispiti državne mature, kojima ove godine pristupa ukupno 30.250 kandidata. Među njima je gotovo 26.000 učenika završnih razreda te 4287 ostalih pristupnika, u koje, prema riječima ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića, spadaju i bivši maturanti koji žele popraviti rezultate te kandidati iz susjednih zemalja.

Ispitni rok otvoren je ispitima iz jezika nacionalnih manjina, a već u srijedu slijede biologija i geografija. Hrvatski jezik piše se 15. i 16. lipnja, engleski 19. lipnja, a matematika 25. lipnja. Ljetni rok završava 26. lipnja ispitima iz vjeronauka, etike i glazbene umjetnosti.

Ovogodišnja matura provodi se prema novom pravilniku koji donosi blaže sankcije za posjedovanje mobitela. Filipović je pojasnio da se nakon 16 godina odustalo od, kako kaže, prestroge mjere.

"Do sada je posjedovanje mobitela, čak i ako nije bio korišten, automatski značilo poništavanje svih položenih ispita državne mature. To je u praksi značilo da je maturantu koji bi, primjerice, na posljednjem ispitu bio zatečen s mobitelom, mogao biti poništen i hrvatski jezik, strani jezik te svi drugi ispiti koje je prethodno uspješno položio", rekao je. Prema novim pravilima, poništava se samo ispit tijekom kojeg je prekršaj utvrđen.

"Procijenili smo da je dosadašnja mjera bila prestroga. Takvih je slučajeva bilo između deset i petnaest godišnje, a sankcija je bila u istoj kategoriji kao zamjena identiteta ili krađa ispitnih materijala", dodao je Filipović, ali i upozorio maturante da i dalje ne nose mobitele jer poništenje obveznog predmeta znači pad mature u ljetnom roku.

Velik interes za neke škole i problem inflacije odlikaša

Veliko zanimanje i ove godine vlada za Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga u Zagrebu, zbog čega je ondje već ranije uveden prijemni ispit.

Ravnatelj Zlatko Stić kaže kako će i ove godine upisivati sedam razreda gimnazije i četiri razreda strukovnih programa, odnosno ukupno 286 učenika. "Prijemni ispiti su nama sigurno rješenje, jer ne možemo upisati 350 učenika u prvi gimnazijski razred", rekao je Stić, komentirajući "poplavu superodlikaša" kao dugogodišnji trend.

Kao moguće rješenje za ujednačavanje znanja učenika na upisima istaknuo je ideju uvođenja male mature.

Rezultati nacionalnih ispita uskoro dostupni

Vinko Filipović najavio je i objavu rezultata Nacionalnih ispita. Prvi cjeloviti uvid na državnoj razini očekuje se 8. lipnja.

"Tog dana imat ćemo predstavljanje rezultata na nacionalnoj razini. Najkasnije dan nakon toga, sve škole i svi učenici dobit će povratnu informaciju, svatko u onoj mjeri koja mu pripada", rekao je Filipović, dodavši da će ravnatelji dobiti i pregledne rezultate za svoje škole.

Reforma strukovnog obrazovanja i nova zanimanja

U strukovnom obrazovanju nastavlja se reforma uvođenjem novih zanimanja usklađenih s potrebama tržišta. Vesna Šerepac podsjetila je da je lani u sve strukovne škole uvedena modularna nastava.

"Ove godine prvi put uvodimo sedam novih zanimanja u srednje škole u Republici Hrvatskoj", rekla je. Među njima su kućni majstor u Šibeniku i Koprivnici te arhitektonski tehničar u Rijeci, Karlovcu i Zagrebu.

Naglasila je da su novi programi, poput drvno-tehnološkog tehničara ili skladištara, raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj i usmjereni na lakše zapošljavanje. "Svi ovi programi usmjereni su na potrebe tržišta rada i na ono što je gospodarstvo prepoznalo kao deficitarnu radnu snagu", zaključila je Šerepac.

Na kraju je Vinko Filipović uputio poruku budućim srednjoškolcima. "Upišite srednju školu koju ćete završiti, a ako je strukovna, radite posao koji ćete voljeti", poručio je.