U HRVATSKOJ je prošle godine ubijeno 18 žena, a ove godine tri. Riječ je o ozbiljnom društvenom problemu koji zahtijeva sustavan pristup, upozorila je na HRT-u voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije Anita Matijević.

Na pitanje postoji li tipičan profil nasilnika i može li se femicid predvidjeti, Anita Matijević odgovorila je da predviđanje nije moguće, ali procjena rizika jest. "Predvidjeti se ne može, ali se može procjenjivati rizik, odnosno prepoznati faktore koji ukazuju da je žena u opasnoj situaciji", rekla je.

Policija je analizirala ubojstva žena u razdoblju od 2016. do 2024. godine, a rezultati pokazuju zabrinjavajuće obrasce. Utvrđeno je da je 50 posto počinitelja ranije ispoljavalo neki oblik nasilja. No, tek manji dio njih bio je prijavljen.

"Počinitelji femicida su bili poznati policiji u 11 posto slučajeva"

"Od tih 50 posto, svega 25 posto bilo je prijavljeno, i to ne nužno zbog nasilja nad ženom koju su kasnije usmrtili, nego zbog drugih oblika nasilničkog ponašanja", dodala je. Podaci pokazuju da su počinitelji ubojstava žena u relativno malom broju slučajeva bili ranije prijavljivani zbog nasilja nad istom žrtvom.

"U odnosu na ubijene žene, počinitelji su bili poznati policiji u 11 posto slučajeva", rekla je. "Gotovo u svim tim slučajevima policija je reagirala, uključujući uhićenja i predaju počinitelja nadležnim tijelima", istaknula je.

Matijević naglašava da policija ima jasno definirane ovlasti. "Policija utvrđuje elemente kaznenog djela ili prekršaja i može uhititi počinitelja na 12 ili 24 sata. Nakon toga ga predaje pritvorskom nadzorniku ili sudu. Ne možemo provoditi tretman niti utjecati na druge mjere nakon toga. Ono što radimo jest procjena rizika i poduzimanje mjera zaštite", rekla je.

"Šutjeti i ne prijavljivati nasilje zbog nepovjerenja u sustav najgore je što žrtva može učiniti"

Govoreći o zaštiti žrtava, Matijević je naglasila da prijava nasilja može biti ključna. "Žena koja prijavi nasilje može biti sigurna da će policija provesti kriminalističko istraživanje i, ako se utvrde elementi prekršaja ili kaznenog djela, procesuirati počinitelja", rekla je. Upozorila je i na opasnost šutnje.

"Šutjeti i ne prijavljivati nasilje zbog nepovjerenja u sustav najgore je što žrtva može učiniti. To je može dovesti u još opasniju situaciju. Nada da će se počinitelj promijeniti ili odgađanje prijave može samo povećati rizik", upozorila je.

Femicid je u Kazneni zakon uveden 2024. godine, no Matijević je istaknula da to nije donijelo promjene u visini kazni. Kazne su iste kao i za teško ubojstvo, od deset godina do doživotnog zatvora. "Uvođenjem tog kaznenog djela poslali smo poruku da je dio ubojstava žena rodno uvjetovan i povezan s neravnotežom moći", dodala je.

Navela je faktore koji povećavaju rizik od ubojstva

Iznijela je i podatak da je od uvođenja zakona 20 ubojstava žena kvalificirano kao teško ubojstvo ženske osobe, a podignuto je 11 optužnica. Istaknula je da je cilj istraživanja ubojstava žena bolje razumjeti obrasce nasilja i spriječiti buduće tragedije. "Istraživanje nam služi za donošenje novih strateških i operativnih planova te za unapređenje procjene rizika", rekla je.

Procjena rizika temelji se na nizu pokazatelja, dodala je. Obuhvaća 29 pitanja, uključujući intenzitet i oblike nasilja, prisilnu kontrolu, prijetnje, mentalno zdravlje počinitelja i prekide veze: sve faktore koji povećavaju rizik od ubojstva žene.