PANDEMIJA koronavirusa snažno je utjecala na porast obiteljskog nasilja, pa je tako u 2020. godini evidentirani broj takvih kaznenih djela povećan za gotovo 40 posto. Međutim, u Hrvatskoj se još uvijek obiteljsko nasilje u znatno većem broju tretira kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo pa je realnost još sumornija. U 2020. evidentirano je ukupno 9888 žrtava prekršaja nasilja u obitelji (čl. 10 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji) te samo 1578 kaznenih djela nasilja u obitelji.

"U 2019. evidentirali smo 10.819 žrtava istih prekršajnih radnji. Iz navedenog je vidljivo kako u promatranom razdoblju bilježimo pad broja žrtava prekršaja nasilja u obitelji za 9,4 posto. Što se tiče kaznenih djela "Nasilje u obitelji" iz čl. 179. a Kaznenog zakona, Ministarstvo unutarnjih poslova ih je 2020. godine evidentiralo ukupno 1 578, što je za 39,2 posto više u odnosu na 2019. godinu kada je zabilježeno ukupno 1 134 ove vrste kažnjivih ponašanja. U odnosu na spol, evidentirano je 1 330 žrtava ženskog te 248 žrtava muškog spola", stoji u odgovoru Ministarstva unutarnjih poslova za Index.

MUP: Porastom kaznenih djela država je poslala jasnu poruku prema nasilju u obitelji

U komentaru dramatičnog porasta obiteljskog nasilja Ministarstvo unutarnjih poslova za Index je navelo da je "taj porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji u odnosu na prethodnu godinu rezultat njihovog napora u nadzoru, usmjeravanju, senzibilizaciji i edukaciji policijskih službenika u svrhu prepoznavanja i pravilne kvalifikacije određenih ponašanja kroz kazneno pravnu umjesto prekršajno pravnu reakciju" te način na koji počiniteljima šalju jasnu poruku o stavu države prema nasilju u obitelji.

"Ravnateljstvo policije je kontinuirano radilo na unapređenju sustava podrške žrtvama kao i provođenju ciljanih preventivnih projekata, poput projekta Lily koje Ministarstvo unutarnjih poslova od prošle godine u suradnji s brojnim partnerima provodi diljem Republike Hrvatske u cilju promoviranja nulte stope tolerancije na nasilje te kampanje "Iza Vrata" koju smo pokrenuli u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i agencijom Degordian, a s ciljem senzibilizacije građana da prijave sumnje i saznanja o bilo kojem obliku nasilja nad djecom i preventivno djeluju u zaštiti djece od zlostavljanja tijekom COVID-19.", smatraju u MUP-u i dodaju kako je nužno i nadalje jačati suradnju s organizacijama civilnog društva i osnaživati povjerenje građana, prije svega žrtava, u pomoć koju će im policija pružiti.  

Voditeljica skloništa za žrtve nasilja: Ne može se događati da žena bude crna od batina, a nasilnik se samo izvuče s prekršajem

Index je razgovarao s voditeljicom skloništa za žrtve nasilja u Karlovcu Mirjanom Duduković. Ona je predsjednica ženske grupe Karlovac - KORAK koja je otvorila sklonište za žene i djecu koje su žrtve obiteljskog nasilja.

Iza sebe ima dugogodišnje iskustvo rada sa žrtvama nasilja te ističe kako joj je neshvatljivo da i dan-danas većina nasilnika završi samo s prekršajnom prijavom te nam je kao primjer dobre prakse u pogledu rješavanja obiteljskog nasilja navela Island, gdje je posjetila njihovo sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

"Svaki oblik obiteljskog nasilja trebao bi se tretirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršajno, što je slučaj kod nas. Nažalost, nema istraživanja koje bi pokazalo kako Hrvatska po tom pitanju stoji u odnosu na druge zemlje, stoga je jako teško napraviti usporedbu sa svijetom. Ono što mogu je napraviti usporedbu s Islandom. Oni imaju samo jedno sklonište, ne treba im više jer tamo gotovo da i nema problema. Tamo se ženi odmah pomaže, u skloništu provede od 3 do 149 dana, za to vrijeme dobije posao i stan, a nasilniku ne padne na pamet ponavljati nasilje. Kod nas prođu godine da se nešto riješi. Na Islandu se sklonište čak ni ne nalazi na tajnoj adresi niti je ograđeno, no nasilnicima ne pada na pamet upasti jer su njihove kazne striktne tako da oni ni nemaju recidiviste. Dobra je situacija i u Nizozemskoj te Švedskoj, imaju daleko veće kazne pa zlostavljačima ne pada na pamet nastaviti zlostavljanje nakon što jednom budu privedeni", ispričala nam je Duduković.

"Ako policija dobije prijavu da se dogodilo nasilje, odmah treba javiti centru za socijalnu skrb koji treba izaći na teren. No to se ne događa"

Različito je, navodi, od države do države, a sve, ističe, ovisi od samog početka od odgoja djece.

"Kod nas žena 20 godina trpi nasilje, a djeca se u to vrijeme poistovjećuju, muška s ocem, ženska s majkom. Tu je problem, treba podizati svijest od malih nogu, krenuti s edukacijama o nasilju već od vrtića, zatim nastaviti kod školske djece, a ne kao kod nas da djeca dođu u srednju školu i da nikad nisu imala niti jedno predavanje o nasilju. U Hrvatskoj se o nasilju priča samo kad se nešto dogodi. A imamo velikih problema, za nasilje se zna ili u školi ili u centru, no nismo umreženi, institucije nisu umrežene da mogu proslijediti informacije o jednoj obitelji. Ako roditelji imaju nadzor centra socijalne skrbi, zašto to ne znaju škola i policija? Ako policija dobije prijavu da se dogodilo nasilje, odmah treba javiti centru za socijalnu skrb koji treba izaći na teren. No to se ne događa", kazala je.

Navodi kako stalno na takve stvari upozoravaju, ali ih nitko ne doživljava.

"Što se tiče podataka MUP-a o broju prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji, budući da ima daleko više prekršaja, zašto je to proglašeno prekršajem ako osoba bude crna od batina? Ima puno vrsta nasilja gdje je žena žrtva i za mene je sve kazneno djelo. Nitko nema pravo ugrožavati ičiji život", istaknula je.

Godinu dana u skloništu, kasnije kreće prijelazno razdoblje od još godine, no Karlovac je po tome rijetkost

Ona vodi sklonište za žrtve nasilja koje može primiti maksimalno 15 osoba, a u njemu mogu boraviti žene s djecom maksimalno do godinu dana. Nakon toga slijedi prijelazno razdoblje u kojem se žrtve smješta u stan u kojem ne moraju plaćati najamninu, već samo režije, i ondje mogu ostati još godinu dana dok ih voditelji skloništa ne pripreme dalje za život.

"Mi im pronađemo posao, naučimo žene kako da se brinu o financijama jer uglavnom nemaju iskustva s tim budući da su bile u braku ili vezi sa zlostavljačem koji je sve vodio, one nisu mogle pristupiti financijama. Isto tako mogu reći da smo mi jedno od rijetkih skloništa koje ima i stan za prijelazno razdoblje", kazala je.

Duduković je zakljućila je da je glavni problem što se čak deset puta više slučajeva nasilja u obitelji tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo, što su pokazali podaci MUP-a.

Amnesty International oprao Hrvatsku: Žrtve ste ostavili na cjedilu

Da je situacija po pitanju obiteljskog nasilja u Hrvatskoj loša, zaključio je i Amnesty International koji je napravio izvješće o Hrvatskoj u studenom 2020. pod naslovom "Postojeći zakoni ostavljaju žrtve obiteljskog nasilja na cjedilu".

"Novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je stupio na snagu 2018. godine, proširuje definicije obiteljskog nasilja tako da uključuje psihološko i ekonomsko nasilje i proširuje definiciju "obitelji" kako bi obuhvatio partnere koji žive u izvanbračnoj zajednici. Zakon također jača postojeće prekršajne sankcije za obiteljsko nasilje i pruža dodatne zaštitne mjere za žrtve. Ipak, opseg zakona ostaje donekle ograničen, jer i dalje isključuje osobe koje nemaju djecu sa svojim partnerom, koje nemaju isto prebivalište sa svojim partnerom ili koje s partnerom žive manje od tri godine. Ova ograničenja u suprotnosti su s Istanbulskom konvencijom koja nasilje u obitelji definira kao "sva djela fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obiteljskoj ili obiteljskoj jedinici ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to dijeli li počinitelj ili ne dijelili isto prebivalište sa žrtvom". Previše restriktivnih odredbi u hrvatskom zakonu ostavljaju značajan broj pojedinaca bez odgovarajuće pravne zaštite i, u nekim slučajevima, prisiljava ih na privatno procesuiranje tužbi protiv svojih zlostavljača", stoji u izvješću Amnesty Internationala o Hrvatskoj.

Buljan Flander: Neka djeca proživljavaju najgore trenutke jer su izložena zlostavljanju oba roditelja

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordana Buljan Flander za Index je ranije rekla da su u trenutku epidemije koronavirusa brojna djeca zatvorena doma sa svojim zlostavljačima.

"Ta su djeca zatvorena sa zlostavljačima, ne mogu zvati Hrabri telefon jer bi ih roditelji čuli, a ono što se sad događa je da su brojna djeca izložena zlostavljanju ne samo jednog nego od oba roditelja jer je puno rizičnih faktora, od nezaposlenosti roditelja, neizvjesnosti, izoliranosti djece od ostatka svijeta. Roditelji svoj bijes iskaljuju na najslabijem članu obitelji - djetetu. Djeca tako proživljavaju najgore trenutke jer su izložena zlostavljanju oba roditelja pa se ne mogu nijednom od njih požaliti i to je još gore. Upravo zato trebamo apelirati na hrabrost i odgovornost susjeda da reagiraju i prijave ako čuju nasilje jer svi mi moramo biti glas te djece", kazala je za Index Gordana Buljan Flander.

Navodi kako se u ovom trenu događa još jedan vid nasilja i to kod djece razvedenih roditelja koji su imali visoko konfliktne razvode.

"Osim fizičkog, mnoga su djeca izložena i psihičkom nasilju. Roditelji koji su i inače manipulativni sad koriste situaciju da djeci zabrane viđanje s drugim roditeljem, a prema našim informacijama, ne daju im čak ni kontakt putem Skypea, WhatsAppa i drugih platformi kako bi se dijete s drugim roditeljem vidjelo putem videopoziva", kazala je za Index Gordana Buljan Flander.

Njena je Poliklinika, s MUP-om i agencijom Degordian pokrenula kampanju "Iza Vrata", koja ima za cilj osvijestiti sve građane da prijavljuju nasilje koje se događa u njihovoj blizini, posebno prema najmlađima.

Za kraj dodajmo još kako u policiji pozivaju na adekvatnu zaštitu žrtava nasilja u obitelji, otklanjanje uzroka nasilničkog ponašanja te usmjeravanje zajedničkih snaga na prevenciju i suzbijanje nasilničkog ponašanja, a kako bi građani lakše prijavljivali takve slučajeve, osim uobičajenog telefonskog poziva za hitnu policijsku intervenciju 192 te e-mail adrese policija@mup.hr, nasilje je, navode u MUP-u, moguće prijaviti i online, anonimno putem aplikacije Red Button koja se nalazi na službenoj web stranici Ministarstva unutarnjih poslova". Na toj stranici mogu se pronaći i savjeti o problematici nasilja u obitelji, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te drugih povreda prava djeteta, kao i aplikacija Kalendar nasilja koja široj javnosti omogućuje praćenje pojavnosti prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji.