SEIZMOLOG Josip Stipčević gostovao je u Novom danu na N1 televiziji te je govorio o erupciji vulkana u Pacifiku, ali i potresima na Baniji.

"Na pitanje postoji li neki veliki pomak u geološkoj aktivnosti Zemlje, zasigurno ne. To su normalni procesi koji se događaju stalo, samo kada se dogode veći događaju poput te erupcije ili potresa u Petrinji, mediji se zainteresiraju pa imamo dojam da je aktivnost veća", kaže na početku.

Erupciju podvodnog vulkana u vodama Tonga zabilježili su i hrvatski seizmografi:

"Zapravo, mi stalno bilježimo potrese na cijeloj Zemlji i ovo je bio izniman događaj. Ovo je erupcija koja se ne događa tako često, zbilja velika eksplozija se dogodila. Međutim, mi možemo zabilježiti svaki malo jači potres koji se dogodio na cijeloj zemaljskoj kugli pa smo tako i ovu eksploziju", objašnjava.

Govorio je i o posljedicama ovako jake erupcije:

"Kod ovakvog iznimnog događaja kao što je bila ta velika eksplozija vulkana, događa se niz posljedica, udarni val koji se širi atmosferom, zatim seizmički val koji se širi tlom i plimni val čije posljedice možete vidjeti na drugom kraju Pacifika. Takva eksplozija ne utječe na seizmološke aktivnosti na širem području, no uže područje oko samog vulkana je pod velikim utjecajem te eksplozije, imate pepeo, potresne aktivnosti, velike valove, ali da povećava seizmičku aktivnost, to ne".

Što je razlog takve jake eksplozije?

"Na tom području događa se proces gdje se Pacifička ploča podvlači pod Australsku i posljedica toga su vulkani. Na ovom području se dogodilo da je to relativno poznat vulkan koji je često aktivan, no u ovom slučaju došlo je do jače reakcije magme s vodom i kao posljedicu vidjeli smo veliku eksploziju".

Potresi na Baniji

Naposljetku govorio je o banijskom području:

"Što se tiče te serije u Petrinji, ona ide svojim normalnim tijekom, kontinuiramo ćemo još neko vrijeme na tom području bilježiti potrese. Oni će postati rjeđi, ali možemo ih očekivati još nekoliko godina dok se to područje ne vrati u stanje kakvo je bilo prije potresa.

Na tom području je postavljen niz novih aparata i sad smo u fazi da smo prikupili dosta podataka i krećemo u analizu. Zasad vidimo da je na tom dijelu aktiviran rasjed u dužini oko 20 km, a ono što nam slijedi je da vidimo kakvi su uzorci potresa na tom području, dakle koliko su česti potresi, za to će vjerojatno trebati nekoliko godina, da vidimo kakvi su uzroci i što možemo očekivati u sljedećih nekoliko desetljeća", zaključuje.