POTRES od 4.6 prema Richteru zabilježen sinoć u 21:57 na granici s BiH kod Buškog jezera, nije neuobičajen za to područje, rekla je za Index seizmologinja Iva Dasović.

"U tom području ovakvi potresi nisu rijetkost. 2018. godine dogodio se jedan potres jačine 4.6, a 2013. jačine 4.7", kaže Dasović, no ističe da se ipak može reći da je već nekoliko desetljeća ondje situacija relativno mirna

"Potres iz 1898. definira seizmičku opasnost u tom području"

Mehanizam potresa u tom području je poznat. Oni nastaju sudaranjem Jadranske mikroploče s europskim kopnom i Dinaridima.

"U tom području 1898. dogodio se drugi najjači potres za koji znamo u Hrvatskoj. On je bio intenziteta VIII-IX stupnjeva. Postoje podaci da je bio zabilježen na više udaljenih postaja u drugim zemljama u Europi. O njemu znamo najviše po izviješćima iz novina i drugih dokumenata. On definira seizmičku opasnost u tom području, odnosno pokazuje što se ondje može dogoditi", kaže Dasović.

Povijesni potres osjetio se sve do Estonije

Prema podacima iz geofizičke povijesti na stranici Geofizičkog odsjeka PMF-a, kod Turjaka 2. srpnja 1898. godine u 5 sati i 17 minuta dogodio se razoran potres na području Sinjskog polja. Najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Neke su kuće potpuno srušene, puno ih je bilo oštećeno, spominju se odroni kamenja i pukotine u tlu. Stradale su crkve i škole. U nekim bunarima nestalo je vode. U mjestu Vedrine pojavio se novi izvor vode.

Procijenjeni intenzitet u epicentru iznosi VIII-IX MSK ljestvice. Bilo je vrijeme žetve pa je većina stanovnika u vrijeme potresa bila u poljima. Stradalo je nažalost troje djece i tri odrasle ženske osobe. U Turjacima je bilo 12 teško ranjenih ljudi, u Vojniću 20 ljudi je što teško što lakše ranjeno. U Vojniću i Turjacima su kuće uglavnom bile porušene. Kišpatić (1899) piše da je u Gardunu, Košutah, Trilju i Čaporicah polovica kuća porušena a ima preko 40 ranjenih. Oko deset tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Kišpatić (1899) navodi iz Izvješća Predsjedništva dalmatinskog namjesništva "da je u svemu bilo oštećeno 2365 zgrada za stanovanje i gospodarstvenih. Od bogoštovnih zgrada bilo je porušenih 5 župničkih kuća i 2 crkve".

U prvih tjedan dana nakon potresa osjetilo se preko 120 naknadnih potresa u tom kraju. Potres je zapisan na seizmografima širom Europe. Najdalji seizmograf koji je zapisao taj potres bio je 1784 km udaljen od epicentra potresa i nalazio se u Estoniji (u Jurjewu).

Tom potresu prethodila je slabija seizmička aktivnost koja je započela 27. lipnja 1898. Ukupno je zabilježeno 17 prethodnih potresa.

Povijesni potres u Sinjskom polju usporediv je s petrinjskim

Seizmologinja Marija Mustać s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu za Index je pojasnila razliku između stupnjeva po EMS-u i po Richteru.

"Vrijednost intenziteta VIII do IX određena po starijoj skali za potres iz 1898. godine i danas se može smatrati pouzdanom. Naime, ona se temelji na zabilježenim razaranjima. No, za taj potres nemamo instrumentalna mjerenja pa se ne može točno odrediti magnituda. U katalogu potresa u radijusu od oko 50 km od sinoćnjeg potresa dogodilo se 35 povijesnih potresa jednakih ili jačih od ovoga sinoć. Dakle, povijest pokazuje da se u tom kraju događaju jaki potresi. Intenzitet se danas određuje prema Europskoj mediteranskoj ljestvici (EMS-98). On govori kakav je bio učinak potresa. To je drugi najjači potres koji se dogodio u Hrvatskoj. Veliki dubrovački potres iz 1667. godine bio je jači. Potres u Sinjskom polju bio je intenziteta usporedivog s petrinjskim potresom iz 2020. koji je imao magnitudu 6.2 po Richteru", tumači seizmologinja.

Mustać je također pojasnila i na koji način teren određuje intenzitet.

"U Dalmaciji je teren krški pa rjeđe dolazi do amplifikacije trešnje. Međutim, ta amplifikacija se može dogoditi u poljima kao što je Sinjsko i Livanjsko gdje postoji i sloj sedimenata", kaže Mustać.

Od Sinjskog polja počinje područje povećane seizmičke opasnosti

Dasović kaže da se, kada se gleda karta hazarda, vidi da je Sinjsko polje područje u kojem počinje povećana opasnost od jakih potresa.

"To je područje koje se proteže preko Imotskog do Dubrovnika i dalje. Seizmička opasnost je prirodna opasnost na koju ne možemo utjecati", rekla nam je Dasović pojasnivši da je seizmički rizik nešto drugo.

Seizmički rizik ovisi o više čimbenika, primjerice o načinu gradnje, gustoći naseljenosti, vrsti tla itd. On ne mora biti velik, ako je potresna opasnost velika; primjerice, ako je gradnja dobra kao što je u Japanu. Često se događa da je seizmički rizik velik u zemljama u kojima su jaki potresi relativno rijetki zato što ljudi nemaju svijest o tome kako treba graditi da bi objekti bili otporni na potrese, ali ni kako se ponašati za vrijeme potresa", kaže nam Dasović.

U odnosu na zagrebačko područje seizmički rizik je manji iz više razloga. Prije svega, gustoća naseljenosti ondje je manja. Osim toga podloga je drugačija. U Zagrebu imamo debele riječne sedimente i dosta mekanog tla, dok je u priobalju krš. Stoga očekivana gibanja zemlje i amplifikacija u priobalju mogu biti manja. Također, ondje su jači potresi nešto češći nego u zagrebačkom području pa su ljudi navikli na njih i prilagodili im se kroz tradicijsku gradnju. Konačno i ljudi ondje drugačije reagiraju", zaključila je Dasović.