Šestorica biskupa u Vatikanskoj banci drže 3,4 milijuna eura, među njima i Bozanić
Foto: Hina, Index, IOR
VATIKANSKA BANKA objavila je sredinom mjeseca izvješće za 2016. godinu, a u njoj, između ostaloga, stoji kako šestorica članova Kardinalskog povjerenstva za nadzor djelovanja Instituta za religijska djela (IOR), poznatog i kao Vatikanska banka, u njoj drže 3,4 milijuna eura.
Među njima je i zagrebački kardinal Josip Bozanić. On je u povjerenstvo izabran 2014. godine.
Tportal neslužbeno doznaje da se ne radi o privatnom novcu kardinala, no nije poznato čiji je novac. Index će tijekom dana objaviti više informacija o navedenom slučaju.
Prema izvješću Nadzorni odbor dobiva godišnje 264,5 tisuća eura, direktorat 299,3 tisuće eura, a "revizorij" 83,2 tisuće eura.
Glavni revizor podnio ostavku
Zanimljivo je spomenuti kako je prije samo mjesec dana, par tjedana uoči objave izvještaja, prvi glavni revizor vatikanskih financija, Libero Milone, podnio ostavku dvije godine nakon preuzimanja dužnosti, priopćila je Sveta Stolica, ne navodeći razlog odlaska tog glavnog čimbenika reforma koje papa Franjo želi provesti.
Revizija vatikanskih financija
Libero Milone (68), računovodstveni i financijski stručnjak, talijanski laik koji je velik dio karijere proveo u revizorskoj kući Deloitte & Touche, u svibnju 2015. je imenovan na tu netom ustanovljenu dužnost glavnog revizora Svete Stolice.
Njegovim dolaskom formirala se "trojka" zadužena za modernizaciju i nadzor gospodarskog i financijskog sustava Vatikana, uz australskog kardinala Georgea Pella, tajnika za gospodarstvo i njemačkog kardinala Reinharda Marxa, koordinatora Gospodarskog vijeća.
Otkriveni milijuni
Kardinal George Pell koji se bavi ekonomskim pitanjima Vatikana, otkrio je da su pronađene stotine milijuna eura koje su bile na računima brojnih odjela Svete Stolice, ali nisu bili iskazani u financijskim izvještajima, objavio je nedavno Reuters.
"Ustanovili smo da je stanje mnogo zdravije nego što se činilo jer je nekoliko stotina milijuna eura bilo pohranjeno na računima odjela i nije bilo vidljivo u financijskim izvješćima“, napisao je Pell.
Pell u tekstu ne navodi da je riječ o zloporabi, nego objašnjava da su vatikanski odjeli dugo imali gotovo potpuno odriješene ruke u vođenju financija.
Papa Franjo pokrenuo je od svog izbora 2013. seriju reformi kako bi raščistio stanje u često netransparentnim vatikanskim financijama, uključujući obnovu Vatikanske banke.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
