ZAGOVORNICI prijedloga za uvođenje jednokratnog poreza na kalifornijske milijardere objavili su da su prikupili dovoljno potpisa za uvrštavanje te mjere na glasački listić u studenom. Inicijativa je postala jedno od politički najspornijih pitanja u državi, potaknuvši tehnološke mogule da potroše desetke milijuna dolara kako bi se suprotstavili njenom usvajanju, piše The Guardian.

Jednokratni porez od 5 posto

Kampanja, koju sponzorira sindikat zdravstvenih radnika Service Employees International Union-United Healthcare Workers West, prikupila je više od 1.5 milijuna potpisa, iako je za glasanje bilo potrebno 870.000. Mjerom bi se uveo jednokratni porez od 5% na imovinu milijardera što bi uključivalo dionice, umjetnine, tvrtke, kolekcionarske predmete i intelektualno vlasništvo - kako bi se nadoknadili rezovi u saveznom financiranju za zdravstvene usluge osobama s nižim primanjima, koja je potpisao Donald Trump prošle godine. Porez bi se primjenjivao retroaktivno na milijardere koji su živjeli u državi od 1. siječnja. 

Sindikati: Milijarderi si mogu priuštiti doprinos

Zagovornici poreza i članovi sindikata održali su jučer konferenciju za novinare kako bi najavili predaju potpisa. Okruženi zdravstvenim radnicima koji su držali natpise poput - držite bolnice i hitne službe otvorenima, članovi sindikata pozvali su građane Kalifornije da podrže porez kako bi se spasio državni sustav javnog zdravstva i riješila nejednakost.

"Nezamislivo bogatim milijarderima imetak je poletio u nebo, dok istovremeno rastu cijene hrane, stanarina i goriva. Mi kažemo da si oni koji su se obogatili ovdje u Kaliforniji mogu priuštiti dati mali doprinos kako bi Kalifornija nastavila funkcionirati", rekla je Mayra Castañeda, zdravstvena radnica koja je vodila kampanju za prijedlog.

Kalifornija ima više milijardera nego bilo koja druga američka savezna država. Gotovo polovica državnih prihoda od poreza na osobni dohodak, koji su okosnica proračuna teškog gotovo 350 milijardi dolara, dolazi od 1% najbogatijih.

"To što će biti oporezovani kao i svaki drugi stanovnik neće naštetiti milijarderima. Neće zbog toga imati manje jahti za kojima skijaju na vodi, ali će pomoći našim bolnicama i radnicima koji nepravedno ispaštaju zbog Trumpove okrutnosti"; izjavila je na konferenciji za novinare Liz Perlman, kalifornijska sindikalna čelnica.

Tehnološki divovi i guverner protiv poreza

Tehnološki moguli, uključujući sadašnje i bivše izvršne direktore tvrtki poput Googlea, DoorDasha, Reddita, LinkedIna i Facebooka, uložili su novac u kampanju protiv poreza.

Predsjednik Alphabeta Sergey Brin donirao je najmanje 45 milijuna dolara organizaciji posvećenoj blokiranju poreza. Bivši izvršni direktor Alphabeta Eric Schmidt donirao je više od 3 milijuna dolara. Larry Page, suosnivač Googlea, ranije ove godine potrošio je oko 173 milijuna dolara na dvije vile u Miamiju i preselio niz svojih tvrtki iz Kalifornije, dok je direktor Mete Mark Zuckerberg također kupio nekretninu u Miamiju vrijednu 170 milijuna dolara.

Prijedlog je stvorio duboki jaz između guvernera Gavina Newsoma i istaknutih članova progresivnog krila njegove stranke, uključujući senatora Bernieja Sandersa, koji je podržao mjeru. Newsom se dugo protivi porezima na bogatstvo, smatrajući da bi takvi nameti naštetili četvrtom najvećem gospodarstvu svijeta.

Guverner, koji razmatra kandidaturu za predsjednika 2028., rekao je da će učiniti što mora kako bi zaštitio državu.

Političke posljedice i rizik od egzodusa

Analitičari kažu da bi egzodus milijardera mogao značiti gubitak stotina milijuna poreznih dolara."To je jedan od razloga zašto Newsomov put do demokratske nominacije neće biti lak. Već se suočava s proračunskim manjkom čija je veličina neizvjesna, a u godinama koje dolaze, tu je i porez na milijardere koji bi mu se mogao obiti o glavu", rekao je Jack Pitney, politolog s Claremont McKenna Collegea.

Organizacija California Business Roundtable, koja je primila velike donacije od milijardera poput Pagea i suosnivača Palantira Petera Thiela, predvodi napore za rušenje mjere. Tvrde da bi porez potkopao njihovo gospodarstvo, uništio državni proračun, istjerao ulaganja iz države i na kraju poskupio svakodnevni život radničkim obiteljima.

Glavni zagovornik mjere, sindikat SEIU, smatra prijetnju egzodusom pretjeranom. Suzanne Jimenez, šefica osoblja sindikata, izjavila je da je porez provediv odgovor na krizu koju je stvorio Kongres koji bi osigurao da hitne službe ostanu otvorene, bolnice imaju dovoljno osoblja, a zdravstveni sustavi ostanu funkcionalni.