NEZAVISNI sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži od vlade povećanje plaće od 15 posto u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te su danas na konferenciji za novinare poručili da su spremni koristiti sve instrumente na raspolaganju ako ponovno budu zanemareni.

"Plaće u privredi ove godine rastu 13 posto, a minimalna plaća će iduće godine rasti 15 posto. Plaće sudaca, liječnika i državnih službenika ove su godine snažno povećane. Istovremeno, znanstvenici, sveučilišni profesori s najviše iskustva u sustavu dobili su samo dva posto veće plaće od svibnja ove godine", izjavio je glavni tajnik NSZVO-a Matija Kroflin.

"Moguć je i štrajk"

Proračun se, kaže, rekordno puni, višak u prvoj polovici godine iznosi 1.1 milijardu eura, odnosno 1.5 posto BDP-a. Smatra kako to znači da je rast osnovice od 15 posto svakako izvediv.

"Ove jeseni uz pregovore za rast osnovice čekaju i druge bitne promjene kroz novi Zakon o plaćama. Zakon i pripadajuće uredbe trebale bi urediti sustav plaća. Ako pritom sustav znanosti i visokog obrazovanja ponovno bude zanemaren, sindikat je spreman koristiti sve instrumente na raspolaganju te nećemo dopustiti materijalnu degradaciju", kazao je Kroflin.

Pojasnio je da je u konačnici moguć i štrajk i prosvjedne aktivnosti, ali da prije toga postoje drugi instrumenti kojima će pokušati ostvariti ciljeve.

"Iako nam plaće rastu, one rastu sporije nego u drugim usporedivim zemljama EU", rekao je Kroflin.

"Plaće su nekonkurentne plaćama u privredi"

Dodaje kako su od usporedivih EU zemalja u 2016. veću satnicu u obrazovanju od Hrvatske imale Slovenija i Poljska. U 2022. uz ove dvije zemlje veću su satnicu od Hrvatske imale i Češka, Litva, Estonija i Slovačka.

Predsjednik Velikog vijeća NSZVO-a Predrag Marković rekao je da su plaće svih zaposlenih u sustavu javnih službi nekonkurentne plaćama u privredi. 

"Odnos plaća znanstvenika i profesora, najviših radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, prosječne plaće u privredi se u mandatu premijera Plenkovića smanjio za više od 10 posto", upozorio je.

Poručio je da u sustavu znanosti i visokog obrazovanja vlada opravdano nezadovoljstvo zato što su u svim aktivnostima povećanja plaća vlade izostavljeni i zanemareni.

"Izostavljeni smo iz dodataka koje je vlada jednokratno odobravala"

"Izostavljeni smo iz onih dodataka koje je vlada jednokratno odobravala, svim zaposlenicima u sustavu do određenog koeficijenta. To je tim neshvatljivije s obzirom na to da državni proračun jako dobro stoji", ustvrdio je.

"Poruka koja se time šalje je zapravo vrlo jasna. Vi nam na neki način niste toliko bitni. Način obrazovanja jest, druge stvari jesu, ali obrazovanje ili ljudi koji trebaju nositi tehnološki napredak ove zemlje, zapravo koji obrazuju studente, buduće naše inženjere, profesore, nisu toliko značajni", zaključio je Marković.