U PROTEKLOJ je godini sindikalna inicijativa 67 je previše s prikupljenih više od 700 tisuća potpisa srušila mirovinsku reformu vlade Andreja Plenkovića, a sindikati obrazovanja održali su najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti, kojim su uspjeli povećati svoje plaće.

Unatoč medijskoj kampanji o važnosti mirovinske reforme, u koju je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava utrošilo dva milijuna kuna, sindikati su prikupili više od 700.000 glasova za raspisivanje referenduma o zakonskim izmjenama kojima bi se vratila dob za odlazak u mirovinu sa 67 na 65 godina i umanjila penalizacija prijevremenih mirovina.

Inicijativu su pokrenule tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), a potpisi za raspisivanje referenduma prikupljali su se od 27. travnja do 11. svibnja.

Više od 700.000 vjerodostojnih potpisa

Referendumsko pitanje bilo je uobličeno u prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se predlagao odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u dobi od 60 godina i s 35 godina mirovinskog staža, smanjenje penalizacije prijevremene mirovine s 0,3 na 0,2 postom, te odgađanje poravnavanja dobne granice žena i muškaraca za odlazak u mirovinu.

Za raspisivanje sindikalnog referenduma 67 je previše bilo je potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa, a inicijativa je u lipnju u sabor predala simboličnih 65 kutija sa 748.624 potpisa. Ministarstvo uprave utvrdilo je da je 708.713 potpisa vjerodostojno.

Vlada je kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima građana te je ispunila sve sindikalne zahtjeve, nakon čega su sindikati odustali od raspisivanja referenduma. 

Četiri inicijative sindikata

Sabor je u listopadu po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.

To je bila četvrta referendumska inicijativa sindikata, nakon što su se suprotstavili izmjenama Zakona o radu, tzv. outsourcingu u javnim službama i monetizaciji autocesta i sve četiri akcije ostvarile su svoj cilj.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja upozorili su na problem zaostajanja plaća u obrazovnom sustavu i zatražili da se njihove plaće povećaju za prosječno 6,11 posto kroz povećanje koeficijenata složenosti poslova.

Sindikati obrazovanja zbog koeficijenata štrajkali najdulje u hrvatskoj povijesti

Nakon što mirenje vlade i sindikata obrazovanja nije uspjelo, 10. listopada počeo je štrajk, pri čemu je prvi put primijenjen cirkularni model po kojem su svakog dana štrajkale osnovne i srednje škole u različitim županijama. Odaziv je tijekom cijelog štrajka bio visok, tvrdili su sindikati, uglavnom oko 90 posto.

Osmog dana štrajka sindikatima osnovnih i srednjih škola pridružio se Sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji je organizirao štrajkaške aktivnosti jednom tjedno.

Krajem listopada vlada je sindikatima ponudila povećanje plaća kroz rast osnovice za 6,12 posto i povećanje koeficijenata do 30. lipnja, ako do tada ne dođe do redizajna plaća u javnim službama, no sindikati su tu ponudu odbili tražeći isključivo povećanje koeficijenata.

Vlada pristala povećati koeficijente

Sindikati su također organizirali više prosvjeda. Tako su 21. studenog održali Prosvjed šutnje na Markovom trgu, u vrijeme Kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu. Dok su prosvjednici u tišini stajali ispred Banskih dvora, premijer Andrej Plenković im se obratio pozivajući ih da prihvate vladinu ponudu i prekinu štrajk, no oni su mu odgovorili šutnjom i podizanjem plakata "96 posto reklo je NE".

Još veći prosvjed održan je 25. studenog na Trgu bana Jelačića, gdje se okupilo više od 20.000 ljudi, a nakon toga počeo je opći štrajk u svim školama u Hrvatskoj.

Vlada je dala novu ponudu, povećanje plaća za 10,4 posto rastom osnovice i dodatka na plaću, ali sindikati i članstvo su tu ponudu s preko 90 posto odbili na referendumu.

Svaki učenik izgubio je ukupno 16 dana nastave

Na pregovorima 2. prosinca vlada je pristala povećati koeficijente prosvjetnim radnicima po principu 3+1+2, odnosno tri posto od 1. prosinca ove godine, jedan posto povišice od 1. lipnja 2020. a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

Sindikati su prihvaćanjem ponude o izmjeni koeficijenata ujedno dobili i povećanje obećano svim javnim službama kroz dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru, gdje je dogovoreno povećanje osnovice po principu 2+2+2, povećanje božićnice i regresa za 250 kuna, povećanje dara za djecu za 100 kuna i povećanje otpremnine za oko 2100 kuna.

Štrajk je prekinut 3. prosinca, nakon 36 dana, a svaki učenik izgubio je ukupno 16 dana nastave. Ministarstvo obrazovanja uputilo je škole da izgubljene dane nastave nadoknade skraćivanjem božićnih i uskršnjih praznika i produženjem nastave za maturante u svibnju, a za ostale učenike u lipnju.

Štrajk radnika Đure Đakovića

Radnici Đure Đaković (ĐĐ) grupe krajem listopada započeli su štrajk tražeći isplatu plaća za rujan i ostavke članova Uprave. Taj je štrajk trajao od 24. listopada do 11. studenog.

Uprava ĐĐ grupe krajem studenog podnijela je ostavku, a drugi štrajk počeo je 14. studenog jer su računi grupacije ponovno bili blokirani i nisu bile isplaćene plaće za listopad.

U prosincu je Sindikat metalaca upozorio vladu da je stanje u ĐĐ grupi alarmantno, optužili su ministra gospodarstva Darka Horvata da nije ispunio obećanja, te zatražili konkretna rješenja oko isplate plaća i financiranja tvrtke.

Stečaj Uljanika, 1118 radnika dobilo otkaz

Na posljednjem sastanku uoči Božića ministar Horvat obećao je radnicima da će do kraja godine dobiti plaće za studeni.

U organizaciji Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, Sindikata metalaca Hrvatske i Jadranskog sindikata radnici pulskog brodogradilišta Uljanik u ožujku su ponovno pokrenuli štrajk, i to nakon velikih sindikalnih akcija u studenome prošle godine.

Zbog neisplate šest plaća radnici su u ožujku i travnju u nekoliko navrata prosvjedovali i blokirali ulaz u brodogradilište, a njihova agonija završila je stečajem pulskog škvera u svibnju ove godine, čime je 1118 radnika dobilo otkaz.