Ilustracija: Gulliver Getty

ZASTUPNICI slovenske oporbene lijeve stranke su u zgradu parlamenta uveli sirijskog izbjeglicu, kako bi spriječili njegovu deportaciju, što je izazvalo različite reakcije, no oni tvrde da su djelovali prema svojoj savjesti.

"Do ovoga nije trebalo doći, ali smo postupili u skladu sa svojim načelima i to bi vladajući trebali dobro znati", kazao je Miha Kordiš iz stranke Udružena ljevica (ZL).

Žele ga zaštititi od ministrice

On je u jutarnjim satima zajedno sa svojim stranačkim kolegom sirijskog izbjeglicu Ahmada Shamieha doveo pred zgradu parlamenta i uveo ga onda u sobu njihova stranačkog kluba u koju policija nema pristupa.

Kordiš kaže da tako izbjeglicu, koji je u Sloveniju došao prije 20 mjeseci i dobro se integrirao te pomaže drugim potrebitima, žele zaštititi od "samovolje" ministrice unutarnjih poslova Vesne Gjerkeš Žnidar jer ga ona želi deportirati u Hrvatsku, nakon što mu je azil odbijen u Sloveniji, a prije toga i u Austriji.

Različite reakcije

Njihov je potez naišao na različite reakcije pa neki zastupnici smatraju da bi vlada, koja na to ima diskrecijsko pravo, mogla odlučiti da se Sirijcu odobri produženi boravak, iako su slovenski sudovi već presudili da on nema pravo na azil, nego ga treba zatražiti u Hrvatskoj iz koje je ušao u Sloveniju, makar je takvo stajalište potvrdio sud EU-a ocijenivši ga sukladnim Dublinskoj uredbi o azilu i pravima izbjeglica.

Potezom oporbene stranke razočaran je slovenski premijer Miro Cerar, koji u njoj vidi političku promidžbu stranke krajnje ljevice pred parlamentarne izbore iduće godine.

"Njihov je postupak nedopustiv jer živimo u pravnoj državi, gdje treba poštovati odluke sudova i vladavinu prava. Tu se već radi o predizbornoj kampanji", kazao je Cerar, kojega je posebno zasmetalo što je akcija izvedena u vrijeme kad je parlament raspravljao o proračunu za iduće dvije godine.

Vrlo malo molbi za azil

Iako je u vrijeme izbjegličke krize kroz Sloveniju na putu prema ciljnim destinacijama na sjeveru prošao velik broj izbjeglica, u Sloveniji ih je molbe za azil predalo vrlo malo, no Slovenija je primila nekoliko stotina izbjeglica s pravom na traženje azila u sustavu njihove realokacije iz kampova u Grčkoj i Italiji.

Iako se zauzimala za humani odnos prema migrantima i izbjeglicama koji su prolazili kroz Sloveniju, Cerarova vlada je pod pritiskom desne oporbe na četvrtini svoje granice s Hrvatskom postavila prepreke, većinom od žilet-žice, koja je i danas na granici iako je opasnost od masovnog migrantskog vala davno prestala.