SPLIT se našao na rubu komunalnog kolapsa. Odlagalište komunalnog otpada Karepovac ostat će bez kapaciteta do kraja godine. Kada se posljednja slobodna ploha ispuni, pitanje nije samo gdje će završiti otpad gotovo 170 tisuća Splićana, nego i što će biti s otpadom brojnih okolnih gradova i općina koje već godinama Karepovac koriste kao odlagalište.

U gradu koji se suočava s pretrpanim kontejnerima i sezonskim povećanjem količine otpada sve je izglednije da od početka iduće godine više neće biti kapaciteta za odlaganje. Projekt koji se godinama najavljuje kao ključno rješenje, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Lećevica, ponovno kasni i prema sadašnjim procjenama neće biti dovršen prije 2028. godine.

Godinama čekaju Lećevicu, a trpe posljedice Karepovca

Stanovnici okolnih kvartova godinama se žale na neugodne mirise, prašinu i strah od mogućeg onečišćenja zraka i podzemnih voda, dok ostatak grada Karepovac uglavnom doživljava kao problem koji se "gura pod tepih".

Sada, kad se odlagalište približava krajnjim kapacitetima, među Splićanima raste zabrinutost. Dijelom zbog bojazni od crnog scenarija u kojem se otpad više nema gdje odlagati, a dijelom zbog nepovjerenja u sposobnost nadležnih da u kratkom roku pronađu održivo rješenje. 

"To je greška, ne današnja nego već dvadeset godina se ništa nije radilo. Kako će se to riješiti, nemam pojma, ali znam da nije ugodno biti i boraviti ovdje. Ali što ćemo, tako nam je kako nam je. Sami smo si krivi, jer biramo plejadu koja je tu gdje je već predugo.

Ja sam bio mlađi od vas kad se počelo pričati o Lećevici. Iskreno, strah me zbog ovih podzemnih voda, ali kasni se. Da je rješenje i stiglo, kasni se. Užas", rekao nam je stanovnik kvarta Kile u blizini Karepovca.

"Mislim da je vrijeme da se to makne, sanira i uredi na neki humaniji način. Smrad osjećamo, pogotovo ljeti, ujutro kad se valjda prevrće to smeće. Nije baš ugodno", rekla je Splićanka.

Sastanci se nižu, Lećevica kasni, a otpad raste

Dok se projekt Lećevice, na kojem se radi gotovo tri desetljeća, i dalje bezuspješno razvlači, Split i velik dio Splitsko-dalmatinske županije ostaju bez jasnog alternativnog rješenja. Službene institucije zasad ne nude konkretan plan B, a građani se pitaju gdje će sav otpad završavati već sljedeće godine i koliko će ih to na kraju koštati.

"Grad i nadležne institucije aktivno rade na pronalasku alternativnih rješenja. U tom je kontekstu 13. siječnja 2026. u Splitu održan sastanak s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije, predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, drugih JLS-ova i komunalnih društava. Riječ je o nastavku ranije započetih razgovora, a slijede dodatni sastanci s ciljem konkretizacije alternativnih lokacija", poručili su iz Grada Splita.

Iako je sustav zbrinjavanja otpada već u ozbiljnoj krizi, nadležne vlasti sada intenziviraju razgovore i održavaju sastanke kako bi pronašle odlagalište koje će preuzeti otpad Splita, ali i Solina, Kaštela, Klisa, Muća, Dugopolja, Omiša, Segeta, Baške Vode, Podstrane i niza drugih gradova i općina koji godinama koriste Karepovac.

Gradska vlast, na čelu s HDZ-ovim gradonačelnikom Tomislavom Šutom, rješenje će, osim u pronalasku nove lokacije, tražiti i u sustavnom povećanju stope odvajanja otpada. Split pritom bilježi nisku stopu odvajanja u usporedbi s nacionalnim prosjekom i drugim većim hrvatskim gradovima, trenutačno oko 28 posto te se među deset najvećih gradova nalazi na samom dnu, zajedno sa Zadrom.

"To se planira postići kombinacijom edukativnih aktivnosti, daljnjom ugradnjom polupodzemnih spremnika, uvođenjem sustava bravica (smart bag), koji omogućuje pravedniji obračun prema količini odloženog miješanog otpada, te dodatnom nabavom opreme u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. Poseban će fokus biti na područjima s nižom stopom odvajanja, poput gradskog središta, dok su pojedini dijelovi istočnog Splita već pokazali dobre rezultate.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će dodatna sredstva za unaprjeđenje sustava, s naglaskom na biootpad i plastiku. Do kraja 2026. planirano je ulaganje od najmanje 2 milijuna eura. Paralelno se, u suradnji s ovlaštenim tvrtkama, rade rješenja za smanjenje pritiska na Karepovac, uz mjesečne operativne sastanke svih uključenih dionika do početka rada Centra Lećevica", poručili su iz Grada Splita.

Lećevica gotova 2028.?

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Lećevica čeka se nekoliko desetljeća, od ranih problema s lokacijom, preko brojnih kontroverzi, do milijunskih troškova projekta koji su se udvostručili u odnosu na posljednju procjenu.

Prva faza projekta dovršena je u prosincu prošle godine, a prema navodima direktora Ivana Vukorepe započela je i druga faza, čiji se završetak predviđa za 2028. godinu.

"Druga faza realizacije projekta obuhvaća projektiranje i građenje CGO-a u SDŽ-u, izgradnju preostale tri pretovarne stanice u SDŽ-u (PS Split, PS Hvar i PS Vis), stručni nadzor građenja triju pretovarnih stanica te nabavu pokretne opreme za CGO i šest PS-ova. Odabir izvođača očekuje se sredinom ove godine, po završetku međunarodnog javnog natječaja, a rad CGO-a u punom kapacitetu planira se za 2028. godinu", rekao je Ivan Vukorepa, direktor RCČO-a.

Oporba: Neće Šuta platiti za svoj nerad, platit će građani

Splitska opozicija upozorava na probleme u gospodarenju otpadom i podsjeća da je današnji gradonačelnik Tomislav Šuta, tadašnji direktor Lećevice, prije deset godina najavljivao završetak centra do 2018. godine.

"Skoro je deset godina od te izjave, ne samo da centar nije gotov, nego se još rješavaju papiri. Ironično je što će ovo doslovno brdo problema, brdo smeća, sada rješavati gradonačelnik Tomislav Šuta, koji je svojim neradom kao direktor Lećevice jedan od najodgovornijih za ovo stanje. Neće on platiti za svoj nerad, nego će građani platiti dvostruko ili trostruko skuplje račune za odvoz otpada", rekao je Marinko Biškić, gradski vijećnik stranke Možemo.

"Nedavno je u Splitu bila ministrica, sastala se s HDZ-ovcima. Nije se sastala sa svima koji upravljaju otpadom u susjednim općinama, a ni tada nismo dobili nikakvu izjavu o tome što slijedi. Vrijedi podsjetiti i da je župan Boban desetljeće na čelu županije, a ni on dosad nije smatrao ovaj problem posebno bitnim za grad", dodaje Biškić.

Zbog krize na odlagalištu Karepovac i kašnjenja izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, Split se suočava s mogućnošću komunalnog kolapsa. Građani već godinama trpe posljedice dugotrajne neodlučnosti i izostanka sustavnog rješenja za odlaganje otpada.

Pitanje je kakav će konkretan model gradska vlast, predvođena HDZ-ovim gradonačelnikom Šutom, predložiti kako bi osigurala održivo zbrinjavanje komunalnog otpada. Sadašnja tzv. vertikala vlasti, HDZ na razini grada, županije i države, povećava očekivanja javnosti, no bez jasnog plana B za razdoblje nakon 2027. konkretne alternative još nisu na vidiku.