Screenshot: HRT

DAVOR IVO STIER i Nenad Jović gostovali su u emisiji HRT-a U mreži Prvog gdje su komentirali jučerašnje izbore u Mađarskoj, ali i jačanje pokreta nacionalizma širom Europe.

Stier je najprije upitan da pojasni svoju izjavu o klerikalizaciji te kaže hoće li ostati političkim tajnikom HDZ-a, ali je izbjegao odgovoriti na postavljeno pitanje rekavši jednostavno kako će u sljedećem tjednu biti dovoljno prostora za razgovore o tim temama, pa i u Hrvatskom saboru u kojemu se bliži glasanje o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

Zaključio je kako smatra da nema potrebe za novom interpretativnom izjavom.

"Orban je dio obitelji EPP-a"

Upitan pak o pobjedi Orbana koji je u kampanji koristio protuimigrantsku politiku, a s kojom je HDZ u istoj grupaciji stranaka, EPP-u, Stier je rekao kako se često na Orbana gleda s nekim stereotipima pa ispada da je ta politička situacija nešto što je izvan okvira EPP-a.

"On je dio te obitelji, čak mu je i Joseph Dohl, predsjednik EPP-a, čestitao i poslao poruku biračima da je potpora Fideszu potpora stabilnosti Mađarske. Vidjeli ste i da je Orban pozvan na stranački kongres CSU-a. Tako da je teško govoriti o nekoj političkoj izolaciji. Ipak, unutar EPP-a postoje oni koji govore da njegova politika ide do nekih krajnjih granica onoga što EPP može prihvatiti", rekao je Stier.

"Što se tiče samog vrha EPP-a, i predsjednika Dohla, kao što ste vidjeli, dao je potporu", rekao je Stier.

"Orbana ne treba glorificirati ni idolizirati"

Upitan o suradnji sa zemljama srednje Europe te karakteristikama Orbana koje su autoritarne, Stier je odgovorio da njega ne treba ni sotonizirati ni glorificirati te kako treba  izabrati stav i put koji je najpovoljniji za Hrvatsku.

"Ono što bi bilo potpuno pogrešno, a takva pogreška je učinjena za vrijeme vlade lijevog centra gdje se išlo ideologizirati bilateralni odnos Hrvatske i Mađarske što na kraju nije dovelo do rezultata nego je loše završilo za naše bilateralne odnose. Mi imamo pravo razmišljati da se ne slažemo ili imamo drugačiji stav od zemalja srednje Europe, npr. Hrvatska je imala drugačiji stav o kvotama od zemalja Višegradske skupine. To pak ne znači da trebamo zatvoriti vrata srednjoj Europi i vidjeti da imamo dosta interesa i zajedničkih točaka i na tome graditi dobre donose", ispričao je Stier i podsjetio kako je Mađarska podržala ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

"Neke su države članice zadnji dan pred ulazak rekle da smatraju da Hrvatska treba još vremena, a Orban je rekao da ako se ne zaključi da je Hrvatska zatvorila pregovore da sjeda u avion i odlazi u Budimpeštu, a tada ne bi bilo govora o važnim ekonomskim temama. Te stvari trebamo znati cijeniti i valorizirati, ali to ne znači da se moramo slagati sa svim stvarima koje se donose u Mađarskoj i drugim zemljama Europe", rekao je Stier.

O nacionalizmu i populizmu

Upitan pak o jačanju nacionalizma i populizma, ProLifeu i kršćanskim pokretima te tome je li sve to povezano Stier je rekao kako je za uspjeh kršćanske demokracije potreban spoj zapadne demokracije i kršćanskih vrijednosti.

"Najprije, kada me ljudi pitaju o Orbanu, začude se kada im kažem da je protestant, kalvinist. Mislim da je važno razjasniti činjenice. Što se tiče ovoga što ste spomenuli, to je moje vrlo osobno mišljenje koje sam više puta iznio, što se tiče demokršćanstva u Europi, u nekim zemljama se malo razvodnjava ova kršćanska komponenta dok se u drugim zemljama ističe, ne toliko u vrijednosnom koliko u identitetskom smislu, a razvodnjava se ovaj demokratski dio. Dakle vladavina prava, neovisnost pravosuđa, sloboda medija", rekao je.

"Da bi kršćanska demokracija bila uspješna mora biti spoj jednog i drugog, zapadne demokracije, gdje je liberalizam dao doprinos, ali ne kao ideologija, nego pravni sustav. Dakle vladavina prava, trodioba vlasti, i u to unijeti kršćanske vrijednosti. Taj spoj je kršćansku demokraciju u Europi nakon Drugog svjetskog rata činio uspješnom. Ako se to počne razdvajati dođe do određenih prijepora. Tada se otvara bokove onima koji se pozivaju na kršćanstvo, ali nemaju privrženost demokratskim vrijednostima. Te bokove je opasno otvarati, što vidimo danas u Njemačkoj", rekao je Stier i upozorio na primjerice AfD kojemu je CSU otvorio bok. Rekao je i kako je nedavno pročitao recenziju knjige koja govori o tome zašto liberalizam nije uspio i zaključio kako se o svemu tome raspravlja na akademskoj razini, ali kako se vidi utjecaj i na političku scenu.

Jović: Oprezno s kršćanskim demokracijama

Dejan Jović je pak prokomentirao kršćanske demokracije.

"Malo sam oprezan kad se govori o kršćanskoj demokraciji jer tu u startu postoji problem. Postoji jedan broj ljudi koji su inspirirani teokratskim ideologijama i koji smatraju da su ljudi nesavršeni, a Bog je savršen, pa ljudi ne mogu napisati bolje zakone od onih koji su nam već dani, da su jedini zakoni 10 zapovijedi i crkveno učenje i da je uzrok naše nevolje u svijetu demokracija", rekao je i upozorio na neke ogranke te dubinske teokratske misli.

Rekao je i kako smatra da Orban ima jednu jaku antimuslimansku politiku te kako, ako je to kršćanstvo, treba objasniti koje to kršćanstvo imamo na umu, je li to kršćanska doktrina ili pak jedna suverenistička politika te podsjetio kako govori o zloupotrebi kršćanstva.

Stier mu je ubrzo odgovorio.

"Čini mi se da niste uopće razumjeli što je demokršćanstvo. Imate neke predkonfigurirane koncepte o kršćanstvu, teokracija nije dio demokršćanske doktrine. Ona je upravo prihvaćanje pluralnog društva i zapadnog tipa demokracija, ali u to unijeti i politike inspirirane kršćanskim humanizmom. Da se opet razumijemo, demokršćanske stranke su političke platforme koje su inspirirane kršćanskim humanizmom. Što se tiče doktrine, pratit će doktrinu na najbolji mogući način u pluralnom društvu. Što se tiče samog zakona, tu se ponekad brkaju stvari. Kada se govori o naravnom zakonu, on je kao koncept nastao puno prije kršćanstva i kršćanstvo ga je samo prihvatilo. U krajnjoj liniji Nürnberški proces se oslonio na naravni zakon", rekao je Stier.

Jović ga je pak upozorio kako su oni osuđeni na temelju anticivilizacijskih čina koje su počinili.

Stier: Važno je sačuvati slobodu

Stier je rekao kako je jasno da je potrebna odvojenost crkve i države, ali da to ne znači da se kršćanske vrijednosti ne mogu javno manifestirati i pretočiti u radu ljudi u politici. ''To bi bilo jedno sekularističko shvaćanje", rekao je Stier.

Jović ga je upitao tko je suveren, narod ili Crkva, dok je Stier odgovorio kako je sve jasno.

"Što se tiče teokracije, apsolutno smo protiv toga i to prvenstveno zahvaljujući kršćanstvu i katoličkoj crkvi. Odvojenost onog što je svjetovnog od duhovnog autoriteta, a nažalost u drugim dijelovima svijeta ide se prema teokraciji. To nije dobro", rekao je Stier.

Dodao je za kraj kako društvo ulazi u prijelomno razdoblje te kako se vidi kriza sustava.

 "Važno je razgovarati kako sačuvati slobodu, ali za svakoga, pa i za vjernike", rekao je Stier za HRT.