GODINA u koju smo ušli, po svemu sudeći, bit će obilježena borbom s pandemijom virusa, ali i inflacijom.

Prošle godine svijet i Hrvatska dobili su cjepivo protiv koronavirusa. Dio stanovništva je cijepljen, a izazovi koji su pred civilizacijom ostali su povezani s koronavirusom.

Pandemija će i dalje biti važna ove godine, ali ne samo ona

Ako zanemarimo moguće prirodne katastrofe, na koje ne možemo utjecati, jasno je da će naglasak biti na daljnjem nošenju s virusom, kako u onome zdravstvenom, tako i gospodarskom smislu. Tu je, dakako, i sociološki aspekt koliko pandemija utječe na samo društvo, kakve su reperkusije na zajednicu kao takvu, budući da smo u 2021. svjedočili i određenim iskliznućima na tom polju.

>>Vodeći britanski imunolog: Ovo više nije ista bolest. Strašni prizori su prošlost

Hoće li strašne scene umirućih biti stvar prošlosti?

Što se tiče zdravstvenog dijela, prve informacije govore da varijanta koronavirusa omikron mijenja stvari.

Primjerice, vodeći britanski imunolog John Bell rekao je da se, unatoč porastu hospitalizacija u posljednjim tjednima zbog širenja omikrona u populaciji, "čini da je bolest manje opasna, a pacijenti u bolnicama provedu relativno kratko vrijeme".

"Strašne scene koje smo gledali lani u prepunim jedinicama za intenzivnu njegu, velik broj ljudi koji su umirali... po meni je to stvar prošlosti", rekao je Bell.

>> Mijenjaju se pravila zbog omikrona, skratit će se izolacija. Capak objasnio zašto

Čini se da će se u Hrvatskoj smanjiti izolacija zbog omikrona.

"Intenzivno razmišljamo da, prema objavi američkog CDC-ja, skratimo i karantenu za one koji su potvrđeno PCR pozitivni na omikron i cijepljeni s dvije doze. Amerikanci su skratili na pet dana, a sljedećih pet dana nosi se dobro prianjajuća maska. Mi ćemo to uvesti vrlo skoro. Sada već postoje znanstveni dokazi da se omikron prenosi 48 sati prije pojave simptoma i svega dva do tri dana nakon pojave simptoma", objasnio je Capak.

Polašek: Nove spoznaje kažu da smo možda bliže kraju pandemije nego što se čini

Što, dakle, po pitanju covida uistinu možemo očekivati u 2022. godini?

S tim pitanjem Index se obratio pročelniku Katedre za javno zdravstvo i voditelju Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Ozrenu Polašeku.

"Ima li ovoj pandemiji kraja? To je jedno od glavnih pitanja od samih početaka, na koje i dalje nemamo jasan odgovor. Način na koji su završavale prethodne pandemije svodi se na smanjenje rizika za zaražavanje velikog broja ljudi u populaciji i prelazak u stanje endemije, tj. povremenog pojavljivanja bolesti u ograničenom opsegu. Ta promjena temelji se na stjecanju dostatnog opsega kolektivnog imuniteta, koji onemogućuje epidemijsko širenje bolesti te se kao rezultat bolest pojavljuje sporadično ili u obliku manjih epidemija", rekao je Polašek.

"Temeljno pitanje za covid-19 je koliko smo daleko od te točke? Niz novijih spoznaja govori da smo možda bliže tom cilju nego što se to čini. Naime, nekoliko znanstvenih radova govori u prilog niskoj ili vrlo niskoj stopi rizika od ponovnog zaražavanja, što znači da se ponovno zaražavanje vjerojatno događa u skupini onih koji imaju oslabljen imunološki sustav i ne razvijaju trajnije oblike imunološkog odgovora na virus. Ovakav scenarij nam jako odgovara jer bi značio da je jednom stečen imunitet dovoljan za sprječavanje epidemijske pojave bolesti, iako vjerojatno nije dovoljan za sprječavanje širenja zaraze", kaže naš sugovornik.

Polašek dodaje da nas u trećoj godini od početka pandemije očekuje širenje nove varijante, omikrona. 

"Svi se nadamo i vjerujemo da će omikron biti blaži od delte"

"Za sada jednostavno nemamo dovoljno spoznaja koje bi nam mogle pouzdano reći o čemu se radi. Naime, prvi rezultati govore u prilog blažoj kliničkoj slici i blažim ishodima, koji su neke znanstvenike i liječnike doveli do tvrdnji da je ovo vjerojatno početak kraja pandemije. Nažalost, te tvrdnje temelje se na prvim rezultatima iz Južne Afrike, koja je sada u sredini ljeta i gdje su zabilježeni blaži ishodi, te Velike Britanije, koja ima visoku stopu procijepljenosti populacije", poručio je.

"U ovom trenutku, stoga, ne možemo jasno reći kakva će biti klinička slika kod nas, iako se svi nadamo i vjerujemo da će biti blaža od delte. Vrlo je izgledno da će se kod nas omikron početi širiti ubrzo, s izrazito velikim brojem slučajeva zaraza, a usporedno s proširenom delta varijantom, a možda i gripom. U kojoj mjeri će se to dogoditi, ovisit će o tome kolika će biti stopa zaražavanja tijekom i nakon blagdana", riječi su Polašeka. 

Dobre vijesti su i učinkoviti lijekovi i nova cjepiva

"Usporedno sa širenjem novog vala, očekujemo smanjenje rizika za hospitalizaciju, iako i ovdje trebamo biti oprezni. Naime, ako je stopa zaražavanja tri puta veća za omikron, a stopa hospitalizacije dvostruko manja, ovo bi i dalje moglo dovesti do povećanog broja hospitalizacija, koji nam je i dalje glavna mjera kontrole epidemije. Ovo će ovisiti o nizu obilježja varijante, koja još ne znamo odrediti sa sigurnošću, kao i o zaštitnom učinku cjepiva i preboljenja, koji se iz prvih analiza čine niži nego za deltu", dodao je.

Za kraj, naveo je još stavki koje mogu biti pozitivne.

"Usporedno s omikronom, pojavljuje se uistinu i niz dobrih vijesti, poput učinkovitijih lijekova i novih cjepiva, kojima je sve izglednije konačno rješenje pandemije. Iako još uvijek ne možemo reći da se nazire kraj, situacija se trenutno čini znatno povoljnija nego prije samo nekoliko mjeseci. Za kraj, jedno veliko hvala svima onima koji su se prilagodili ovoj situaciji, slušali i pridržavali se savjeta i mjera. Bez vaše predanosti, ova situacija bi zasigurno bila puno gora", zaključio je Polašek.

Venus: Početkom iduće godine preklapanje delte i omikrona

Epidemiolog Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, govori nam kako je još uvijek većina zaraza uzrokovana delta sojem.

"Na izmaku ove godine i dalje, na žalost, bilježimo velik broj umrlih koji su posljedica svojedobnog zaražavanja velikog broja ljudi, iako nam se niti brojke novozaraženih ne smanjuju u onolikoj mjeri u kojoj smo to očekivali. Prema podacima dobivenim sekvenciranjem uzoraka, u velikoj mjeri još uvijek se radi o zarazi uzrokovanoj delta sojem, s obzirom na to da je omikron izoliran u svega nekoliko slučajeva", govori.

"Dolazak omikron varijante očekujemo početkom sljedeće godine, kada će vjerojatno doći do preklapanja oba soja koji će cirkulirati u populaciji izvjesno vrijeme, dok omikron soj ne istisne deltu. To će se dogoditi prvenstveno zbog poznate karakteristike omikron soja koji je izrazito zarazniji i lakše se širi, a njegova vjerojatna, ali još upitna karakteristika da izaziva uglavnom blage kliničke slike bit će poništena negativnim posljedicama očekivanog velikog broja zaraženih osoba u kratkom vremenskom periodu", dodaje.

"Strahuje se da će zbog toga doći do porasta hospitalizacija jer se naprosto među velikim brojem zaraženih u kraćem vremenskom periodu mora dogoditi da veći broj ljudi zatraži liječničku pomoć, a onda posljedično bude i hospitaliziran. Velika zaraznost omikron soja predstavljat će velik problem i za primarnu zdravstvenu zaštitu, a dosadašnji način praćenja kontakata bit će gotovo nemoguć za uspješno provođenje. Naime, i dalje postoji jednak broj epidemiologa u zavodima za javno zdravstvo, kojima su od pomoći i neke druge struke, poglavito sanitarni tehničari i inženjeri, no ne smijemo zaboraviti koliko dugo to sve skupa traje", istaknuo je on.

Dodaje da bi trebali razmisliti o nekim drugim načinima stavljanja zaraženih u izolaciju, kao i o samoizolaciji njihovih kontakata. 

"Maske na otvorenom bi usporile širenje zaraze"

"Američki CDC je skratio period izolacije za pozitivne osobe na svega pet dana, s obrazloženjem da je osoba zarazna ako je uzrokovana omikron sojem (kod njih je on dominantan u populaciji), dva dana prije izbijanja simptoma i još prva tri dana tijekom bolesti. Tu svakako treba biti oprezan ako takve osobe izlaze iz izolacije, a da pri tome ne naprave brzi antigenski test koji treba biti negativan. Neki američki epidemiolozi smatraju da bi se trebala napraviti dva negativna testa, svaki u razmaku od 24 sata prije prestanka izolacije. Jedno od rješenja koje bi usporilo širenje zaraze i potencijalno smanjilo pritisak na zdravstveni sustav je uvođenje obveze nošenja maski i na otvorenom", napomenuo je. 

Kaže da bi se tako smanjio rizik prijenosa zaraze od onih koji su zaraženi, a nisu u izolaciji. 

"Uostalom, ako se pokaže istinitim kako je omikron soj koji će kroz kraće vremensko razdoblje zaraziti sve koji su osjetljivi, onda taj vremenski period ne bi trebao biti dug. Dakle, kao svojedobno na početku pandemije kada smo 'izravnavali krivulju' i na taj način smanjivali pritisak na zdravstveni sustav", kazao je.

"Trebalo bi razmisliti o potrebi uvođenja obveznog cijepljenja u zdravstvu i socijali"

"Posebna priča je cijepljenje, naročito docjepljivanje dodatnom booster dozom. Ne znam više na koji način još naglasiti potrebu što žurnijeg primarnog cijepljenja za sve necijepljene, jednako kao i primanje dodatne, podržavajuće doze za one koji su primarno cijepljeni. Mislim da bismo trebali razmisliti i o redefiniciji primarnog cijepljenja koje uključuje dvije doze, nakon koje je treća dodatna, na tri doze primarnog cijepljenja, s četvrtom podržavajućom", kazao je.

"To nije nešto nepoznato u odnosu na neke druge zarazne bolesti protiv kojih također provodimo cijepljenje, posebice u svjetlu najave 'redizajniranog' cjepiva za nove sojeve. Nepobitno je dokazano da se rizik od zaraze omikron sojem značajno smanjuje u onih osoba koje su se docijepile. Stoga trebamo kontinuirano naglašavati i nadalje potrebu i vrijednost cijepljenja, najznačajnije i najvrjednije preventivne mjere koju kao čovječanstvo imamo na raspolaganju. Trebalo bi razmisliti i o potrebi uvođenja obveznog cijepljenja u sustav zdravstva i socijalne skrbi", naveo je dr. Venus.

"Sve mjere kojima se služimo, kao i pretpostavljene karakteristike novog omikron soja, uz malo sreće - a sreću nekada treba i zaslužiti - možda dovedu prema predviđanjima nekih do završetka pandemije. Do tog trenutka još nam predstoji period bez opuštanja, period u kojemu se treba pridržavati savjeta stručnjaka te na taj način smanjiti rizik od zaražavanja, hospitalizacije ili smrti, kako za sebe, tako i za druge", zaključio je.

Inflacija najveća u gotovo devet godina

Drugi aspekt koji smo spominjali u uvodnom dijelu onaj je povezan s ekonomskim dijelom priče, prije svega oko inflacije i rasta cijena, što je opet uzročno-posljedično povezano s pandemijom.

Inflacija u Hrvatskoj je najviša u gotovo devet godina.

Kako pokazuju nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenom su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 4.8 posto, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine. U odnosu na listopad, pak, potrošačke cijene u prosjeku su više za 0.7 posto. Od siječnja do studenog prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je 2.3 posto. 

>> Inflacija nezaustavljivo raste. Koji su najbolji i najgori scenariji?

Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije, pri čemu hrana i bezalkoholna pića za 5.7 posto, alkoholna pića i duhan za 5.6 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3.5 posto itd.

Vuković: Očekujem nastavak pozitivnog trenda

Ekonomski analitičar Vuk Vuković rekao nam je da je za 2021. bio relativno pesimističan.

"Očekivao sam sporiji oporavak od covida zbog tromosti prilagodbe sustava i očekivao sam pritiske zbog narušenih javnih financija. To se, srećom, ipak nije ostvarilo te smo imali zapravo tipičan bounce-back: ekonomije su se rastom u 2021. uglavnom vratile na trend od 2019., time u potpunosti anulirajući lošu 2020.", rekao je Vuković.

"U 2022. očekujem nastavak pozitivnog trenda, jasno uz niže stope rasta, ali i polako jenjavanje inflatornih pritisaka zbog prilagodbe lanaca opskrbe i očekivano nižeg rasta potražnje. Na globalnoj razini najvažnije će biti pratiti odluke centralnih banaka o podizanju kamatnih stopa, vjerojatno već sredinom godine. Tu treba prvenstveno pratiti kako će se prilagoditi tržište obveznica, što nam može najaviti ili novu krizu ili relativno miran oporavak", objasnio je Vuković.

Očekuje jenjavanje inflatornih pritisaka

Dotaknuo se posebno pitanja inflacije.

"Inflacija je u većini zemalja prvenstveno posljedica nesrazmjera u ponudi i potražnji. S jedne strane imamo snažan postcovid-oporavak, gdje smo suočeni s ogromnom potražnjom (veliki rast u odnosu na 2020., odnosno vraćanje na trendove 2019.), a s druge imamo ograničenu ponudu koja se naprosto nije stigla prilagoditi te poremećene lance nabave koji pucaju pod pritiskom", kaže. 

"Prvo se to moglo vidjeti u troškovima svih mogućih sirovina, energenata i poljoprivrednih proizvoda, čiji su proizvođači odjednom suočeni s velikim rastom potražnje, koju ne mogu zadovoljiti. Naravno da onda moraju rasti cijene tih sirovina, koje se potom prelijevaju na finalne proizvode prema krajnjem kupcu i tu svi osjetimo inflaciju", napomenuo je Vuković.

Upotrijebio je zanimljiv primjer.

"Oporavci nakon šokova kakav je bio covid su u pravilu puno brži"

"Sjetimo se slučaja s maskama kada je počela pandemija. Cijene su bile izuzetno visoke jer je ponuda bila neprilagođena iznenadnom naletu potražnje za maskama. Tržišni mehanizam je tu djelovao brzo jer je puno firmi prepoznalo priliku i krenulo proizvoditi maske masovno, čime se cijena relativno brzo prilagodila prema dolje. Slično će se dogoditi s cijenama sirovina i energenata, samo što će ta prilagodba, pogotovo s krajnjim cijenama, trajati nešto dulje. Pogotovo jer na njih dodatno utječe i faktor pucanja lanaca nabave, kojima će također trebati neko vrijeme za prilagodbu", rekao je.

"Iako će ta prilagodba trajati čitavu 2022., očekujem jenjavanje inflatornih pritisaka, kao i nastavak ekonomskog rasta, i to puno jače nego tijekom zadnjeg oporavka naprosto jer je drukčiji kontekst. Oporavci nakon financijskih kriza su izuzetno dugi i teški, a oporavci nakon šokova potražnje, kakav je bio covid, su u pravilu puno brži, tako da će i efekt na javne financije biti lakši nego tijekom posljednje recesije", pojasnio je Vuković.

"Naš oporavak je ovisan o europskom"

Pitamo ga i o hrvatskoj ekonomiji u 2022.

"Što se Hrvatske tiče, naš oporavak je uvijek ovisan o europskom, tako će biti i sada. Iduća godina nam je zadnja prije uvođenja eura, tako da će ekonomski godina biti u znaku uvođenja eura i prilagodbe na 2023. Vjerujem da će sam proces uvođenja imati pozitivne posljedice na gospodarstvo, prije svega kroz smanjenja rizika naše zemlje, što će pozitivno djelovati na domaće kamatne stope (čak i u trenucima kad će u svijetu one početi lagano rasti zbog inflatornih pritisaka)", zaključio je.

Pandemija kao plodno tlo za teorije zavjere

Lano smo se suočavali i s brojnim društvenim izazovima, iskazanima u nepovjerenju prema cjepivu, prosvjedima, suočavanju s objavama lažnih vijesti na društvenim mrežama... 

Nepovjerenje u znanost i teorije zavjere bile su prisutno i prije pandemije koronavirusa, a društvene mreže bile su generatori lažnih vijesti.

No, pandemija kao da je bolje pokazala koliko su pojedini segmenti društva ustvari zapeli u lažnim narativima, što ima vrlo jasnu posljedicu koja se tiče nepovjerenja u cjepivo.

>> 15.000 prosvjednika u Zagrebu: "Stvara se novi svjetski poredak, vrag ima plan"

Građani su prosvjedovali diljem Hrvatske, a u Zagrebu se održao posebno masovan prosvjed protiv covid-potvrda, kao kulminacija niza manjih prosvjeda koji su se danima prije održavali u hrvatskim gradovima.

>> Fašisti, katolibani i crackpotovi. Ovo su ljudi s prosvjeda "za slobodu"

Dok su brojni prosvjednici izvikivali "U boj, u boj za narod svoj", "Nećemo potvrde", "Stožeru, odlazi" i "Plenkoviću, odlazi", na pozornici su se izmjenjivali govornici, tvrdeći da covid-potvrde predstavljaju fašizam i totalitarizam. Prosvjednici su tvrdili da se bore za slobodu i protiv diskriminacije i podjela.

Sociolog Bokulić: Prijeti nam mogući teror ulice

Sociolog Zdravko Bokulić kaže nam da bi se slični trendovi mogli nastaviti.

"Dosta toga nas je pogodilo u zadnjih godinu i pol, dvije. Došao je covid, onda potres, samo vođenje pandemije Nacionalnog stožera... No, čini mi se da će se nastaviti slična priča u društvu. A to je jedna anomija, beznađe, apatija. Tu prijeti i još veći izlazak dijela naroda na ulice. Mislim da će se tu pojaviti nekakva sociološka dinamika kretanja iduće godine. Dakle, prijeti nam mogući teror ulice, a rizik anomije prisutan je cijelo vrijeme", kaže Bokulić.

Dodaje da je odgovornost i na vlasti.

"Ona djeluje kako djeluje, dakle nema neku osviještenost da radi za opće dobro. Nemamo ono što se zove 'clever government' ili čak da imamo neke tehnokrate koji će odraditi posao. Ono što se u nas događa, odvija se po političkoj liniji, a neosviještena je i opozicija. Ne vidim želju da se ljude informira i educira, što je jako važno u ovim vremenima", kazao je.

"Događa se i retraumatizacija društva"

"Svakako, puno je nesigurnosti, nije to samo povezano s pandemijom i lockdownom, postoji kod nas i specifična situacija s potresima u smislu iščekivanja novih, pa onda i nezadovoljstva ljudi da se stvari sporo odvijaju, a tu je opet nesposobnost rukovodećih na prvom mjestu, kao i nedostatak vizije i umijeća", govori.

"Što se tiče potresa, događa se i jedna retraumatizacija stanovništva. Mnogi ljudi, oni koji sada imaju četrdesetak godina, tj. oni koji su bili djeca u doba Domovinskog rata, govore da ih potres podsjeća na granate iz rata. Onda imamo i analogiju 'lockdowna' i bježanja u podrume i skloništa. Općenito, retraumatizacija je jedna tema o kojoj se premalo govori, ali i inače puno negacije u psihološkom smislu u našem društvu ima oko onoga što je bilo 1990-ih", napomenuo je.

Ističe da nezadovoljstvu doprinosi i recesija.

"Kod nas su vidljiva poskupljenja, može dovesti i to do pobune dijela ljudi. Ne svih. U nas se ljudi očito bune protiv cijepljenja, a ne bune se protiv malih mirovina i poniženja što ih vlast tretira kako ih tretira", rekao je.

Kako on objašnjava  te prosvjede?

"U Hrvatskoj je slaba urbana kultura. Jedan dio stanovništva je i pod utjecajem dijela Crkve koji njeguje jak srednjovjekovni folklor. S druge strane, imamo i tu 'new age' supkulturu koja otpor iskazuje prema znanosti. A građani su umorni i od neizvjesnosti, valova pandemije, restrikcija... Ni vlast, ponovimo, nije autentična kad se radi o mjerama, preporukama. To ljudi vide. I tu raste nezadovoljstvo. Mnogo toga kovitla u isto vrijeme", kazao je on.

"Neki nas žele vratiti u doba prije Francuske revolucije"

Pitamo ga zašto se otpor iskazuje kroz nepovjerenje u znanost, dodajući da smatramo da otpor u modernim društvima počiva na razbijanju dogmi, a ne njihovom osnaživanju.

"To i ja vidim. Događa se društvena regresija, čime onda manipuliraju političari, Crkva... Čini mi se da nas neki žele vratiti u doba prije Francuske revolucije. Za njih su tekovine Francuske revolucije one koje bi maknuli i koje im stvaraju problem", napomenuo je.

Dodaje da urbana kultura njeguje osviještenost, diskusiju i razgovor o vrijednostima.

"Kako to futurolozi kažu, svijet nikad nije bio bolji nego danas u smislu razvitka moderne znanosti, broja gladnih i žednih po broju stanovnika. No, tehnologija je dovela i do komfora, razmaženih generacija, to je određeni narcizam moderne civilizacije", govori.

Zaključuje da je problem specifično u Hrvatskoj i s podijeljenim mišljenjima oko korone i unutar Stožera.

"Mislim da je kampanja previše išla u smjeru apeliranja na ljude, ali ne i informiranja. I 1945. su ljudi išli i vikali da se ne treba cijepiti protiv tuberkuloze, a zamislite kako se samo u doba društvenih mreža lako šire lažne informacije. A ljude koji su nestabilni lako se ulovi u to", naveo je Bokulić.