Što proglašenje izvanrednog stanja znači za Trumpa?
BIJELA kuća objavila je jučer kako će predsjednik Trump proglasiti izvanredno stanje u SAD-u.
Tim potezom će zaobići proces odlučivanja u Kongresu koji prema američkom Ustavu raspoređuje proračunska sredstva pa će možda uspjeti pronaći i potrebna sredstva kako bi izgradio svoj zid na granici s Meksikom.
Trump već neko vrijeme razmišlja o proglašavanju izvanrednog stanja
Predsjednik Trump je i ranije govorio o mogućnosti proglašenja izvanrednog stanja i to u nekoliko navrata dok je trajala blokada vlade. Trump proglašenje izvanrednog stanja vidi kao način za pronalazak sredstava kojima će platiti zid na granici s Meksikom koji je obećao za vrijeme predizborne kampanje.
Kroz oba doma Kongresa je kasno sinoć i jutros po našem vremenu prošao dvostranački kompromisni zakon o financiranju savezne vlade.
Taj zakon osigurat će više od 300 milijardi dolara za ministarstvo domovinske sigurnosti i niz drugih agencija do 30. rujna, kraja tekuće proračunske godine. Tako će se spriječiti nova blokada vlade.
Isti zakon za Trumpov zid predviđa 1,27 milijardi dolara za izgradnju zida. Trumpu za zid kakav on planira sagraditi treba gotovo šest milijardi dolara.
Taj zakon treba potpisati predsjednik Trump, a sinoć je Bijela Kuća najavila kako će uz njega potpisati i deklaraciju o proglašenju izvanrednog stanja u SAD-u.
Budući da su glasanja u Kongresu održana kasno sinoć, Trumpovo potpisivanje zakona i deklaracije o proglašavanju izvanrednog stanja odgođeni su za sljedeći dan.
Što je točno izvanredno stanje?
Vrhovni sud SAD-a nikada nije točno definirao što točno spada pod izvanredno stanje. Definicija izvanrednog stanja upravo je ono što bi odredilo je li odluka nekog predsjednika o proglašenju izvanrednog stanja zakonita ili ne.
Izvanredno stanje proglašava se u vremenima krize i efektivno omogućava predsjedniku da zaobiđe redovan politički proces odlučivanja.
Kako piše BBC, proglašenjem izvanrednog stanja Trump će dobiti ovlasti sadržane u više od 100 različitih zakona.
Te ovlasti omogućit će mu da zaobiđe redovan proces odlučivanja, a zamišljen je kao mehanizam koji bi djelovao u stanju nužde kada je potrebno donositi brze odluke i kada se ne može čekati odluka Kongresa.
Postavlja se pitanje je li situacija na granici Meksika i SAD-a uistinu dovoljna za proglašenje izvanrednog stanja.
S jedne strane na granici s Meksikom je, javlja BBC, tijekom svakog dana, vraćeno ili uhićeno preko 2000 ljudi. Oni koji se zalažu za proglašenje izvanrednog stanja kažu da je ovo dovoljan podatak.
Drugi pak tvrde kako je taj broj znatno niži nego prije deset godina te kako se brojne osobe koje pokušavaju prijeći granicu predstavljaju kao tražitelji azila, što znači da pokušavaju ući u SAD legalno.
Trumpova administracija planira preusmjeriti novac, Demokrati najavljuju tužbe
Izvor upoznat sa situacijom rekao je kasno sinoć kako je Bijela kuća utvrdila iznos od 2,7 milijardi dolara koji je ranije osigurao Kongres koji bi se mogao preusmjeriti za financiranje zida kao dio izvanrednog stanja.
Izvor je rekao kako su odvjetnici Bijele kuće provjerili brojke i vjeruju kako će izdržati tužbu na sudu.
Ipak, do koliko će sredstava i kako Trump uspjeti doći ovisi i o tome na koje će se odredbe Trump pozvati u svojoj deklaraciji o proglašenju izvanrednog stanja koju bi trebao potpisati i objaviti danas.
Da se radi o nezakonitom potezu odmah je obznanila predsjednica Kongresa Nancy Pelosi, koja je najavila i da će pravno djelovati ako dođe do tog proglašenja.
Ministarstvo pravosuđa najavilo sudsku blokadu odluke
Nedugo nakon nje oglasili su se iz Ministarstva pravosuđa s porukom kako će sudovi odmah blokirati Trumpovu odluku o proglašenju izvanrednog stanja.
Tako će se Trumpa spriječiti da odmah zaobiđe Kongres i pomoću novih ovlasti počne graditi zid.
No kako je za ABC rekao izvor iz Bijele kuće, u Bijeloj kući su uvjereni kako će u žalbenom postupku oni izaći kako pobjednici.
U isto vrijeme, CNN javlja kako bi sudski postupci mogli dugo trajati te kako Trump možda neće imati dovoljno vremena do kraja svojeg mandata da iskoristi ovlasti koje bi mu dalo proglašenje izvanrednog stanja i pronađe sredstva za izgradnju zida.
Trump bi, kada proglasi izvanredno stanje, za rješenje izvanredne situacije mogao povući sredstva namijenjena vojsci, izgradnji, infrastrukturnim projektima ili iz sredstava namijenjenih za štetu nastalu od elementarnih nepogoda.
Trump mora obavijestiti Kongres o svojim postupcima
Trump će morati obavijestiti Kongres o svojim postupcima, odnosno o tome iz kojeg dijela proračuna planira povući novac. Ipak, iako mora obavijestiti Kongres, ne mora dobiti njihovo odobrenje za korištenje tih sredstava.
CNN javlja kako im je jedan dužnosnik prošlog mjeseca otkrio opcije koje su bile u najužem izboru Trumpove administracije za povlačenje oko 681 milijuna dolara iz sredstava državne blagajne, potom 3,6 milijarde dolara iz sredstava za gradnju namijenjenih vojsci, oko 3 milijarde iz sredstava namijenjenih Pentagonu te oko 200 milijuna dolara namijenjenih Odjelu domovinske sigurnosti. Moguće je i da će izvući dio sredstava namijenjenih za borbu protiv narkotika.
Pomoćnici kongresnika su za CNN izjavili kako će u tom slučaju, primjerice, ministarstvo obrane odlučiti iz kojih projekata koje planiraju će se tat sredstva povući, a Kongres neće biti uključen u odluku.
"Zakon ne kaže da nam mora reći o kojim projektima se radi, ali budite sigurni da ćemo ga mi pitati", rekao je jedan pomoćnik.
Tko bi gradio zid?
CNN dodaje i kako bi, ako se proglasi izvanredno stanje, američka vojska, posebno dio inženjera u vojsci, najvjerojatnije bila poslana da radi na izgradnji zida.
Pentagon je ranije pomagao odjelu domovinske sigurnosti pa se očekuje da bi pomogao i ovaj put.
Tijekom svog mandata Donald Trump je često tražio pomoć od ministarstva obrane kada se radi o graničnim pitanjima. Uoči parlamentarnih izbora 2018. godine Trump je naložio slanje više od 5000 vojnika na granicu. Nedavno je pak poslana i avijacijska podrška.
Trump tvrdi kako je potrebno izgraditi zid kako bi se smanjio broj migranata. Prema podacima federalne vlade, granična i carinska zaštita je od početka fiskalne 2018. godine uhitila gotovo 400.000 ljudi na južnoj granici, što je više nego 2017. godine, ali i manje nego 2016. godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati