Foto: ESA/ATG medialab

EUROPSKA svemirska letjelica Rosetta, nakon 12-godišnje svemirske odiseje je prestala s radom, imala je 11 znanstvenih instrumenata kojima je 'mirisala' i fotografirala komet 67P iz svih uglova.

Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.

Rosetta je danas nakon dvije godine provedene u orbiti kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, stotine milijune kilometara daleko od doma, završila svoju povijesnu misiju rušenjem na površinu kometa koji ju je proslavio. Ostavši bez snage, Rosetta se pridružila već ugaslom robotu Philaeu u vječnom boravku u novome izvanzemaljskom svijetu.

Rosetta je bila oborena oko 12.40 sati po srednjoeuropskom vremenu. Potvrda da je misiji došao kraj stigla je 40 minuta kasnije. Toliko je, naime, trebalo da posljednji signal s Rosette stigne do Zemlje.




Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina.

"Nitko nije imao ideju da su kometi tako 'čudni' dok Rosetta nije stigla", rekao je stručnjak za robotiku u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) Fabio Favata.

A što je misija otkrila?

Oblik

Znanstvenici su očekivali da će naići na nešto jajolika oblika, poput lopte za američki nogomet. Iznenadili su se kad su kamere s Rosette pokazale da 67P sliči gumenoj patki s izraženim 'tijelom' i ' glavom' i pukotinama na 'vratu'.

Takav oblik nije mogao nastati erozijom, smatraju stručnjaci, nego je posljedica sudara niskog intenziteta dva tijela koja su se spojila u jedno. To sugerira da je komet nastao u mlađem, vanjskom dijelu Sunčeva sustava gdje 'promet' svemirskih tijela nije bio toliko gust. U suprotnom, 67P bi s ovakvim oblikom bio razoren da ga je pogodilo neko veće tijelo.

Tvrdoća

Površina kometa znanstvenicima je bila drugo iznenađenje. Umjesto nečeg "mekušastog" dočekala ih je tvrda podloga, zbog koje je Philae nekoliko puta odskočio od tla prije nego što se uspio pričvrstiti svojim harpunima.

Komet je prepun oblutaka i stijenja u promjeru od nekoliko centimetara do pet metara.

Kisik

Stručnjake ESA-e posebno je osupnulo kada su pronašli molekule kisika u plinovitom omotaču oko kometa. Prijašnji znanstveni modeli temeljeni na kalkulacijama pokazivali su da prisutnost molekula kisika nije moguća u vrijeme stvaranja kometa jer bi se spojio s drugim elementima, poput vodika.

Ali kako je komet došao do kisika znanstvenici još nisu dokučili.

Početak života

67P ima mnoge organske molekule, uključujući i aminokiseline, koje su temelj života kakvog poznajemo.

Otkriće podržava hipotezu da su kometi pomogli iskri života na Zemlji kada su putem brojnih sudara dostavili mladom planetu, tada zapravo rastopljenom željezu, organske materijale.

Nema vode

Voda, suprotno tome, vjerojatno nije stigla s kometa poput 67P. Voda je ondje drugačijeg 'okusa' nego na Zemlji jer sadrži triput više deuterija, teškog vodika.

Smrad

Analizirajući kemijski potpis planeta znanstvenici su zaključili da vjerojatno 'miriše' kao kombinacija trulih jaja, konjskog urina, alkohola i gorkih badema.

"Da ste mogli pomirisati komet, vjerojatno biste poželjeli da niste", kazao je stručnjak ESA-e Mark McCaughrean.

Nema privlačnosti

Philaeev magnetometar iznenađujuće je pokazao da na kometu nema mjerljivog magnetskog polja, što dovodi u pitanje jednu od ključnih teorija o stvaranju Sunčeva sustava.

Ovo otkriće implicira da magnetizam nije imao ulogu u privlačenju krhotina u ranom Sunčevom sustavu i stvaranju planeta, kometa, asteroida i mjeseca.

Škrinja s blagom

Znanstvenici očekuju da će ih podaci koje su prikupili Rosetta i Philae držati zaposlenima još desetljećima.

"Rekao sam to na početku, ova misija će biti ključ koji će otključati škrinju s blagom, odnosno tajnama Sunčeva sustava. Mislim da smo pronašli ključ... on je rasut po podu i prvo ga moramo sastaviti kako bismo otvorili škrinju", slikovito je rekao McCaughrean.

Put dug deset godina

Sve je počelo 1993. kada je odobrena prva misija istraživanja kometa u povijesti, vrijedna 1,4 milijarde eura. Uključeno je bilo 14 europskih zemalja i Sjedinjene Države.

Rosetta i Philae lansirani su 2004. iz Francuske Gvajane. Cilj misije nije bio ništa manje nego istraživanje podrijetla života analizom prašine s kometa 67P, vremenske kapsule iz vremena nastanka Sunčeva sustava.

U deset godina proputovali su šest milijardi kilometara kako bi stigli do kometa. Putem su se služili gravitacijama Zemlje i Marsa.

Rosetta je u dvije godine kruženja u orbiti, 'osjetila' i fotografirala komet iz svih uglova. Philae je s površine slao uzorke tla i elemente koji su preko Rosette analizirani u središtu misije u Darmstadtu.