ISTRAŽIVANJE koje je proveo tim znanstvenika na čelu s Lesliejem Looneyem iz Sveučilišta u Illinoisu tvrdi kako se Sunce - zvijezda oko koje se okreće planet Zemlja - u trenutku svog stvaranja nalazilo u društvu nekoliko "stotina" sestara od kojih je barem jedna nedugo potom završila u eksploziji supernove.

Looney i njegov tim rezultate svog istraživanja temelje na radioaktivnim izotopima pronađenim u meteoritima koji potječu od materije stvorene prije nekoliko milijardi godina - u doba kada se zajedno sa Suncem stvarao i današnji solarni sustav, uključujući i planet Zemlju.

Riječ je o česticama izotopa izbačenih u svemir tijekom eksplozije. Te su se čestice pomiješale s magličnim plinom i prašinom koja se milijardama godina kondenzira u krutu tvar. Na temelju učestalosti pojave tih izotopa u meteoritima, Looney i njegov tim je izračunao da se supernova u trenutku eksplozije nalazila 0,32 do 5,22 svjetlosne godine od Sunca.

Alpha Centauri, zvijezda koja je danas najbliža Suncu, se nalazi na udaljenosti od 4,36 svjetlosne godine. Lonney je u izjavi za web-stranicu space.com izjavio kako njegovo otkriće baca sasvim novo svjetlo ne samo na povijest našeg Sunčevog sustava, nego i na učestalost pojave planeta - uključujući one nalik na Zemlju - u svemiru.

Prema Looneyevim riječima Sunce i njegovi planeti - za koje su mnogi astronomi vjerovali da predstavljaju rezultat sretnih okolnosti - je stvoreno u relativno gustom galaktičkom jatu, gdje je bilo izloženo daleko većoj radijaciji i gravitacijskim silama nego što se ranije bilo mislilo.

S obzirom da se većina zvijezda u našoj galaksiji stvara u sličnim okolnostima, na temelju toga se može pretpostaviti kako u njoj ima daleko više zvijezda koje imaju planete, odnosno planete nalik na Zemlju.

D.A.