PRIJE samo četiri mjeseca Ella Adman tek je završila školu i nikada nije držala oružje. Danas, ova 19-godišnja ročnica nosi moćnu jurišnu pušku dok se odmara u hladu između vježbi u vojnoj bazi na Gotlandu, strateški važnom švedskom otoku na kojem je odrasla. Za nekoliko dana očekuje je prva službena misija u Stockholmu, gdje će čuvati kraljevsku obitelj.

Adman je jedna od stotina ročnika poslanih u bazu blizu srednjovjekovnog grada Visbyja u sklopu ubrzane remilitarizacije Gotlanda, popularnog ljetnog odredišta, koja se odvija usred šireg naoružavanja zemlje. Inicijative za jačanje otpornosti civilnog stanovništva i mladi vojni ročnici pripremaju se za slučaj da ruski predsjednik Vladimir Putin odluči testirati odlučnost NATO-a, piše The Guardian.

Ellu je isprva iznenadila duljina obveznog vojnog roka od 15 mjeseci i naporni dani koji traju po 16 sati, tijekom kojih trenira i živi s muškim kolegama. Sada se na to navikava. "Čovjek otkrije za što je sve sposoban i koliko smo jaki kao grupa", rekla je.

Strateška točka Baltika

Na vrhuncu hladnog rata Gotland je imao četiri pukovnije i u punoj mobilizaciji snagu od 25.000 vojnika. No, 2005. godine zatvorena je i posljednja od njih, P18, ostavljajući samo smanjeni bataljun Domovinske garde.

Položaj otoka, 275 kilometara od Kalinjingrada - militarizirane ruske enklave između Litve i Poljske - i 87 kilometara od švedskog kopna, smatra se idealnim za ruskog predsjednika Vladimira Putina ako poželi steći uporište na Baltiku, koji se ponekad naziva "NATO morem", i odatle napasti savez. Kao najveći švedski otok, s 60.858 stanovnika i domaćin godišnjeg festivala demokracije Almedalen, napad bi imao i golem simbolički značaj.

U švedskim obrambenim planovima za razdoblje 2025.-2030., iznenadni napad na Gotland s ciljem uspostave zona zračne i pomorske zabrane pristupa naveden je kao jedna od sedam situacija koje zahtijevaju prioritetno planiranje.

Prema švedskim vojnim čelnicima, s Gotlanda je moguće nadzirati pomorske i zračne operacije u baltičkoj regiji te kontrolirati dolazak pojačanja u baltičke države.

"Tko kontrolira Gotland, može kontrolirati i Baltičko more", izjavio je pukovnik Andreas Gustafsson, zapovjednik švedske vojske na Gotlandu, nakon inspekcije ročnika. "Stoga moramo zadržati kontrolu nad otokom, kako zbog Švedske, tako i zbog NATO-a."

Ubrzana remilitarizacija

Od ponovnog osnivanja 2018. zbog rastućeg straha od Rusije, pukovnija P18 izgrađena je neviđenom brzinom, što je ruska invazija na Ukrajinu samo dodatno ubrzala. Otkako je Švedska pristupila savezu, otok je postao redoviti domaćin NATO-ovih vojnih vježbi. Ovog tjedna čelnici NATO-a i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravit će u Ankari na summitu saveza, u trenutku dok se SAD žali na europske doprinose za obranu i dok rat u Ukrajini još uvijek traje. Posljednjih godina Švedska nastoji pokazati svoju predanost povećanjem izdvajanja za obranu na 2.8% BDP-a za 2026. i 3.1% od 2028. te proširenjem novačenja.

Ipak, dok velik dio Europe žuri s povećanjem vojne potrošnje, ponovno naoružavanje pokazuje se teškim, rekao je Gustafsson.

"NATO je trenutačno u fazi velikog rasta, što znači da svi traže vojnu opremu. Zbog toga je potrebno vrijeme za njezinu nabavu, osobito topničkih sustava, a to ograničava širenje naših sposobnosti." Zasad nema neposredne prijetnje konvencionalnim napadom na Gotland, rekao je Gustafsson, dodajući da su izgledniji špijunaža i sabotaža, no ni napad se ne može isključiti. Otok bi, kaže, mogao biti posebno ranjiv u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma s Ukrajinom, nakon čega bi se ruske snage mogle brzo prerasporediti prema Finskoj i baltičkim državama. "Uvijek postoji rizik da Rusija postane očajna. Što je pod većim pritiskom, to bi mogla biti očajnija."

U slučaju ruskog napada, Švedska se planira braniti, a civile uglavnom zadržati na otoku. Kada se mobilizira, borbena skupina za obranu Gotlanda broji oko 4500 ljudi. "Naravno, branili bismo Gotland i učinili sve što je u našoj moći da spriječimo Rusiju da uspostavi uporište na otoku", rekao je Gustafsson. Ipak, nada je da će remilitarizacija djelovati kao dovoljno snažno sredstvo odvraćanja.

Spremnost civilnog stanovništva

Gotland ujedno služi i kao platforma za testiranje obrane cijele Švedske, posebno njezine civilne komponente. Držeći u svakoj ruci po jedno dvotjedno pile, liječnica Eva Rinblad izlazi iz svog kokošinjca. Dugo ju je zanimalo uzgajanje vlastitog povrća i držanje peradi na svom imanju na Gotlandu. No, prije godinu dana, potaknuta sve češćim upozorenjima vlasti, 49-godišnja Rinblad odlučila je osnovati lokalnu skupinu za pripravnost te su ubrzo formirali radnu skupinu.

Slijedeći savjete programa "Stark socken" (jaka župa), inicijative za civilnu pripravnost diljem Gotlanda, započeli su s popisivanjem zaliha u susjedstvu, uključujući vodu, struju i komunikacijsku opremu.

Sljedeći korak je mapiranje svih dostupnih izvora vode. Rinblad također planira uspostaviti lokalni sigurnosni centar gdje bi stanovnici u hitnim slučajevima mogli dobiti najnovije informacije, ugrijati se, skuhati obrok, napuniti telefone i po potrebi prespavati. Kod kuće ima podrum s hranom, velike gredice s voćem i povrćem koje dijeli s drugom obitelji, kokoši, patke, solarne panele i spremnike za kišnicu.

Kad bi Rusija sutra napala, Rinblad se nada da bi lokalne vlasti pomogle najugroženijima, ali i da bi društvo trebalo nastaviti s normalnim životom gdje god je to moguće. "Vrtići i škole trebali bi ostati otvoreni, a ljudi bi trebali ići na posao." Kasnije ove godine na Gotlandu će se provesti probna hitna evakuacija nekoliko stotina ljudi iz jednog dijela otoka u drugi.

Gotland kao ogledni primjer

Mikael Frisell, glavni ravnatelj Švedske agencije za civilnu obranu i otpornost (MSB), rekao je: "Suočeni smo s vrlo ozbiljnom situacijom u svijetu i primjećujemo da je Baltičko more područje gdje smo vrlo blizu Rusije te da se incidenti događaju i iznad i ispod površine." Kako bi se osigurala "totalna obrana" Gotlanda, Frisell kaže da su potrebni vojna prisutnost i "snažna, robusna i otporna civilna obrana".

"Ako to postignemo, pridonijet ćemo cjelokupnoj kolektivnoj obrani NATO-a u ovoj regiji", dodao je.

U slučaju napada, Gotland riskira da postane izoliran i da mu se prekinu opskrbni lanci. "Radimo na tome da Gotland bude što samodostatniji jer je riječ o otoku u Baltičkom moru", rekao je Frisell.

U sklopu toga, jačaju se hitne službe na otoku koristeći iskustva iz Ukrajine, uključujući bolju sposobnost zbrinjavanja masovnih žrtava, upravljanja neeksplodiranim streljivom i pretrage srušenih zgrada. Zbog geografske nužnosti, Gotland je ispred ostatka Švedske u svojoj spremnosti, a MSB ga koristi kao model za cijelu zemlju. Švedski pristup civilnoj obrani privlači i pažnju drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je Frisell.

Život uz vojsku i daljnji planovi

Emil Edenborg, profesor sa Sveučilišta u Stockholmu koji proučava promjenjivu ulogu baltičkih otoka, rekao je da, iako je većina ljudi podržala povratak vojske na Gotland, promjene nisu prošle bez otpora. Osim rasprava o građevinskim dozvolama i posljedicama za razvoj vjetroelektrana, ponekad se govorilo da to "guši život na otoku". "Pritužbe se ne odnose toliko na lokalne oružane snage koliko na Stockholm i birokrate, za koje se smatra da zanemaruju interese otočana", kazao je.