GLOBALNI troškovi za vojsku bili su 1917 milijardi dolara 2019., što je 3,6% više nego 2018. i čak 7,2% više nego 2010. Zapravo, vojni izdaci lani su bili na najvišoj razini od 1988. do danas, prema izvješću Instituta za istraživanje međunarodnog mira u Stockholmu (SIPRI).

Taj je skok posebno zabrinjavajuć jer je dio višegodišnjeg trenda. Globalni vojni izdaci kontinuirano su padali u godinama nakon svjetske financijske krize 2008., ali od 2015. do danas ponovno kontinuirano rastu, da bi se sada vratili na razinu s kraja Hladnog rata.

No činjenica da je rast prošle godine bio najviši u posljednjih 10 godina sugerira da se naoružavanje dodatno ubrzalo. 

Trendovi globalnog ulaganja u vojsku u posljednjih 30 godina mogu se podijeliti u četiri faze, objasnio je istraživač SIPRI-ja Nan Tian. Izdvajanja su nakon kolapsa komunističkog bloka, predvođenog Sovjetskim Savezom, kroz čitave devedesete bila u padu, što Tian opisuje kao "period mirovne dividende", odnosno pozitivnih posljedica okončanja Hladnog rata.

Pad u devedesetima, rast do 2010., pad do 2015., nakon toga opet rast

Taj je pad, međutim, završen 2000., a teroristički napad na Ameriku 11. rujna 2001. uzdrmao je tu zemlju i čitav svijet i potaknuo novi val povećanja vojnih proračuna. To je trajalo do 2010., odnosno 2011. kad je financijska kriza uzela svoj danak. 

"Ali nedavno, u posljednje tri godine, zaista vidimo da su (vojni) troškovi opet narasli. Razlog je taj što je SAD najavio zaista skupe programe modernizacije... također, imali smo kraj mjera štednje u mnogim zemljama s velikim vojnim troškovima", objasnio je Tian. 

Graf: SIPRI

Američki obrambeni proračun narastao je tako za 5,3% prošle godine na iznos od 732 milijarde dolara, što je čak 38% ukupnih svjetskih vojnih izdataka. Sam porast američkog obrambenog proračuna u 2019. jednak je ukupnom obrambenom proračunu Njemačke, ističe SIPRI.

Drugim riječima, SAD je i dalje neprikosnovena jedina svjetska vojna supersila, s čijim se ukupnim vojnim kapacitetima nijedna druga zemlja ne može mjeriti. Osim što je američka vojska zaposlila novih 16.000 vojnika, nastavila je modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa. Iako američki predsjednik Donald Trump nesumnjivo pretjeruje kada kaže da je za njegovog prethodnika Baracka Obame vojni arsenal bio "ispražnjen" i da je vojska čak "ostala bez streljiva", istina je da je njegova administracija znatno povećala obrambeni proračun. 

U Aziji od 1989. raste ulaganje u vojsku, prednjači Kina

Što se Azije tiče, vojna izdvajanja su u porastu svake godine od 1989. do danas. Taj rast, naravno, predvode Kina i Indija, koje su druga i treća zemlja na rang-listi ove godine. Vojna izdvajanja Kine iznosila su 261 milijardu, što je 5,1% više nego 2018. i 14% ukupnih svjetskih vojnih izdvajanja. O tome koliko je Kina povećala svoje vojne kapacitete najbolje svjedoči podatak da je od 2010. do danas povećala vojna izdvajanja za nevjerojatnih 85%.

Vojni izdaci Indije porasli su pak za 6,8% od 2018., no i dalje iznose prilično maleni udio svjetskih vojnih izdataka, s obzirom na to da se radi o drugoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu - 3,7%.

„Napeta situacija sa susjednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku", objasnio je drugi istraživač SIPRI-ja, Siemon Wezeman. 

"U slučaju Indije i Kine, vidjeli smo konzistentno povećanje u posljednjih 30 godina. Dok su Indija i Kina zaista trošile mnogo manje od zapadne Europe u devedesetima... Kina ih je zaista počela dostizati od 2000. do danas", objasnio je Tian. Kineski obrambeni proračun danas je nekoliko puta veći od francuskog ili britanskog, usporedbe radi.

"Dok smo prije nekoliko godina vidjeli prvi put da nema zemalja zapadne Europe u prvih pet zemalja po vojnim troškovima u svijetu, ovo je prvi put da (u prvih pet) vidimo dvije azijske zemlje, Indiju i Kinu, među prve tri zemlje, nakon čega slijede Rusija i Saudijska Arabija", dodao je istraživač ovog švedskog javnog instituta.

Saudijska Arabija ispred Francuske, Njemačke i Velike Britanije

Rusija je, naime, iza Kine i Indije na četvrtom mjestu, s obrambenim proračunom od 65,1 milijarde dolara, što je 4,5% više nego 2018. i iznosi 3,4% ukupnih svjetskih vojnih troškova.

Saudijska Arabija je na petom mjestu s 3,2% ukupnih svjetskih izdvajanja, što je prilično nevjerojatno s obzirom na to da se radi o zemlji s manje stanovnika od Španjolske ili Poljske. Njen obrambeni proračun iznosio je lani 61,9 milijardi dolara, što je ipak 16% manje nego 2018.

Iako podaci nisu dostupni za čitav Bliski istok, udio njenog vojnog uvoza u globalnom vojnom uvozu najveći je u posljednjih 70 godina, od 1950., navodi Wezeman.

"To je djelomično vezano za aktualne sukobe i vrlo snažne tenzije, Iran protiv zaljevskih monarhija, Saudijske Arabije. To je vrlo snažan faktor iza uvoza oružja, pogotovo kod zaljevskih država", ocjenjuje Wezeman.

Na šestom mjestu je Francuska, s obrambenim proračunom od 50,1 milijardi dolara, što je 2,6% ukupnih svjetskih izdataka. To je također 1,6% više nego 2018.

Njemačka povećala vojna izdvajanja za čak 10%, je li to zbog Trumpovog pritiska?

Njemačka je na sedmom mjestu ove top-liste s proračunom od 49,3 milijardi dolara, što je 2,6% ukupnih svjetskih izdvajanja i čak 10% više nego 2018. Štoviše, rast njemačkih izdataka najviši je na svijetu ove godine, gledano u postocima. Kako smo već spomenuli, američki je rast u apsolutnim brojkama ipak najviši, budući da je i njihov ukupni vojni proračun daleko najveći.

Kako je za Deutsche Welle objasnio politolog Max Mutschler iz bonskog Međunarodnog centra za konverziju (BICC) za Deutsche Welle, glavni razlog za ozbiljan rast njemačkih obrambenih izdvajanja je dogovoreni cilj NATO-a prema kojem bi sve članice ovog saveza trebale doseći prag obrambenih izdataka od minimalno 2% svog nacionalnog BDP-a. A Trump je posebno pojačao pritisak na ostale članice oko tog cilja, često na vrlo agresivan i činjenično neutemeljen način.

„Još i prije Trumpove administracije na Njemačku je vršen pritisak da poveća izdvajanja za vojsku. Taj pritisak sada pokazuje rezultate. Ipak, mora se reći da su izdvajanja još uvijek dosta daleko od tih dva posto", objasnio je Mutschler.

Ipak, dok Rusija, primjerice, za vojsku izdvaja 4% svog BDP-a, Njemačka za svoju i dalje izdvaja samo 1.38%.

Velika Britanija je pala na osmo mjesto, s proračunom od 48,7 milijardi dolara, što je 2,5% ukupnih svjetskih troškova i jednako kao 2018.

Istočna Europa se naoružava zbog straha od Rusije?

Na devetom i desetom mjestu su još dvije azijske zemlje: Japan, s 47,6 milijardi dolara troškova (2,5% svjetskih) i neznatnim padom od 0,1% u odnosu na 2018., te Južna Koreja s 43,9 milijardi dolara troškova (2,3% svjetskih) i rastom od 7,5%. 

A dok je zapadna Europa u prosjeku blago smanjila svoje vojne izdatke od 2010. do 2019., istočna Europa povećala ih je za čak 35%. "Dio toga je naprosto reakcija na percipiranu prijetnju iz Rusije", dok je drugi razlog zamjena zastarjele sovjetske opreme i naoružanja i kupnja novog, NATO-kompatibilnog, zaključuje Tian. 

Europske zemlje, osim što vide veću prijetnju od Rusije, također prolaze kroz ciklus zamjene svoje četvrte generacije vojnih letjelica s petom generacijom vojnih letjelica. Tako da velike količine novih vojnih letjelica, sve, ili gotovo sve iz SAD-a, idu za Europu", dodao je Tian. 

"Ne znamo je li moguć oružani sukob između SAD-a i Kine"

S druge strane, Diego Lopes da Silva, njegov kolega istraživač iz ovog švedskog instituta, smatra da i veća njemačka izdvajanja imaju veze s tim da se „Rusija sve više doživljava kao prijetnja". 

Lopes da Silva dodaje i da vlada u Berlinu nije jedina koja Rusiju doživljava kao opasnost. Šest od vodećih petnaest država svijeta, koje najviše izdvajaju za naoružanje, su članice NATO-a. Pored SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije tu su još Italija i Kanada. Ako se njihovi izdaci zbroje, dolazi se do gotovo polovine svjetskih izdataka za naoružanje. Dvadeset i devet zemalja članica NATO-a ukupno su 2019. godine za obranu izdvojile 1035 milijardi dolara.

Za Maxa Mutschlera iz centra BICC te brojke nisu iznenađenje. „Izdaci za vojsku se orijentiraju na najcrnije scenarije", kaže ovaj politolog za DW. Često su u javnosti u prvom planu bili ekonomski sukobi među državama. Ali, u pozadini je uvijek postojala i prijetnja od vojnog sukoba: „Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD-a i Kine recimo, ne znamo je li moguć i oružani sukob. Ali, vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenarij i vrlo su uspješne u svom lobiranju."