NEPAL je globalno poznat po utrostručenju populacije tigrova u posljednjem desetljeću, ali premijer KP Sharma Oli smatra da je njegova zemlja možda bila previše uspješna. "U tako maloj zemlji imamo više od 350 tigrova. Ne možemo imati toliko tigrova i dopustiti im da jedu ljude", rekao je Oli u prosincu.

U napadima tigrova od 2019. do 2023. smrtno je stradalo 40 ljudi, a 15 je ozlijeđeno. No, lokalne zajednice kažu da je prava brojka mnogo veća. "Nama je dovoljno 150 tigrova", izjavio je Oli u prosincu, čak sugerirajući da bi Nepal svoje velike mačke mogao pokloniti drugim zemljama.

Koliko je tigrova previše?

Koliko je tigrova previše? Ne postoji jednoznačan odgovor na ovo pitanje, kažu stručnjaci. Ovisi o dostupnosti plijena u određenom području - idealno bi bilo da svaki tigar bude u blizini oko 500 životinja koje smatra plijenom, kao što su jeleni, antilope ili divlji bivoli, smatra biolog za tigrove dr. Ullas Karanth.

Stručnjaci tvrde da je Olijeva zabrinutost oko broja tigrova neprimjerena. Umjesto toga, nepalska bi se vlada trebala usredotočiti na proširenje zaštićenih područja koja imaju razumnu prirodnu gustoću plijena i tigrova. Kad divlje životinje izlaze iz zaštićenih područja u potrazi za plijenom, događaju se napadi na ljude. Tigrovi obično napadaju na rubovima šuma, gdje susreću ljude, piše BBC.

Tampon-zone

Riječ je o tampon-zonama koje se nalaze između nacionalnih parkova i ljudskih naselja. Ovdje su česta opažanja divljih životinja, ali lokalno stanovništvo također koristi ovo područje za ispašu stoke i skupljanje stočne hrane i drva za ogrjev.

Šumski koridori - koji povezuju različite parkove i biorezervate dopuštajući divljim životinjama da lutaju između njih - pojavili su se kao još jedno žarište. Kroz ova područja ponekad prolaze ceste, a lokalno stanovništvo ih također koristi za traženje hrane.

Porast ljudskih smrtnih slučajeva znak je da dosad uspješan nepalski model očuvanja puca, ističe zoolog Karan Shah: "Čini se da je dosad fokus Nepala bio na pridobivanju međunarodne pozornosti, a zanemarivao se utjecaj na ljude koji žive oko nacionalnih parkova i zaštićenih područja."

"Sve više ubijaju"

Shah tvrdi da očuvanje nije samo ekološko ili znanstveno pitanje, već i društveno te da se gubitak ljudskih života mora spriječiti tako da lokalne zajednice sudjeluju u očuvanju i ne okreću se protiv njega. Bijes među lokalnim stanovništvom također raste jer tigrovi love stoku.

"Značajan dio našeg stanovništva još uvijek živi u ruralnim područjima i ovisni su o šumskim resursima, ali sada ih sve više ubijaju i ozljeđuju tigrovi. Kao čuvari šuma ne možemo biti protiv divljih životinja, ali to ne znači da bismo trebali zanemariti njihov utjecaj na ljude i naše društvo", rekao je Thakur Bhandari, predsjednik Federacije korisnika državnih šuma u Nepalu.

Prije jednog stoljeća u Aziji je živjelo oko 100.000 tigrova, ali su ih krčenje šuma i neobuzdani krivolov pogurnuli na rub izumiranja. Sada tek oko 5600 divljih tigrova živi u 13 zemalja, među kojima su Nepal, Kina, Indija, Tajland, Indonezija i Rusija.

Sve su se te nacije obvezale udvostručiti broj tigrova do 2022. godine, ali Nepal je prvi premašio cilj - djelomično zahvaljujući inicijativi za nulti krivolov i udvostručenju šumske površine između 1992. i 2016. Povezivanjem 16 zaštićenih zona u južnom Nepalu s područjima preko granice u sjevernoj Indiji stvoreni su šumski koridori koji su također pomogli.

Populacija raste nauštrb ljudskih života

Sve veći broj napada tigrova sada je narušio to postignuće. Oli vjeruje da populacija tigrova u Nepalu raste po cijenu ljudskih života. Međutim, nije lako doći do održivih rješenja. Nepalsko Ministarstvo za parkove i divlje životinje priznao je izazov upravljanja tigrovima u Nepalu, gdje se životinje koje napadnu ljude pronalaze i odvode u zatočeništvo.

"Zoološki vrtovi i centri za spašavanje već su preplavljeni problematičnim tigrovima. Hitno je potreban sveobuhvatan protokol kako bismo se mogli nositi sa spašavanjem i rehabilitacijom problematičnih životinja", navodi ministarstvo u izvješću iz 2023.

Oli je predložio slanje nepalskih tigrova u inozemstvo: "Ljudi vole držati sokolove i paunove kao kućne ljubimce, pa zašto ne bi i tigrove? To bi također poboljšalo njihov status."

"Premijera nije briga za sigurnost ljudi"

Drugi imaju drugačije ideje. Dr. Karanth kaže da tigrove koji su više puta ubijali ljude treba odmah usmrtiti. Neki tvrde da su ljudi pogoršali problem zadiranjem u prirodna staništa tigrova, korištenjem zemlje za uzgoj ili infrastrukturu i smanjenjem baze plijena velikih mačaka.

BBC je razgovarao s jednim stručnjakom za upravljanje divljim životinjama koji tvrdi da Oli želi smanjiti broj tigrova kako bi se više zemlje moglo iskrčiti za izgradnju infrastrukture: "Ne radi se o sigurnosti ljudi."

Nejasno je hoće li Olijev prijedlog o "tigrovoj diplomaciji" zaživjeti. Ono što je jasno jest da se ljudi i tigrovi bore za postizanje mirnog suživota u Nepalu, a uspješna priča o očuvanju prirode donijela je mnoge probleme s kojima se ova zemlja mora suočiti.