IZVJEŠĆE o istrazi za opoziv Donalda Trumpa, koje je jučer objavio Obavještajni odbor Predstavničkog doma Kongresa, razorno je po američkog predsjednika.

Izvješće kongresnog Odbora ne sadrži otvorenu preporuku za opoziv Trumpa, no kako su predsjednik Obavještajnog odbora Adam Schiff i predsjednici drugih odbora koji vode istragu objasnili, ta će se odluka dati na glasanje samim kongresnicima.

No, izvješće koje na 300 stranica sumira nalaze istrage, uključujući iskaze svjedoka, telefonske izliste i slijed relevantnih događaja, u suštini optužuje Trumpa za jedan od najtežih političkih zločina u povijesti SAD-a. piše CNN u svojoj analizi. 

Izvješće kongresnog Odbora predvođenog demokratskim kongresnikom Schiffom samo je formalna uvertira u glasanje o opozivu u Kongresu.

Trump kao prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti i demokraciji

Optužba na kojoj će se taj opoziv temeljit može se, kako piše CNN, sažeti na sljedeći način: 45. predsjednik SAD-a predstavlja jasnu, sadašnju i buduću prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, ustavu i demokraciji. 

"Predsjednik se upustio u ovaj vid ponašanja za dobrobit svog ponovnog izbora za predsjednika, kako bi naštetio šansama svog političkog suparnika i kako bi utjecao na nadolazeće predsjedničke izbore u svoju korist. Tako je predsjednik stavio svoj osobni i politički interes ispred nacionalniog interesa SAD-a, pokušao potkopati integritet američkog izbornog procesa i ugrozio nacionalnu sigurnost", zaključak je izvješća demokratskih kongresnika.

Ono se uglavnom temelji na 17 intervjua sa svjedocima koji su vođeni tijekom proteklih nekoliko mjeseci, uključujući i 12 unutar dva tjedna javne rasprave, a govore u prilog tome da je Trump izvršio pritisak na Ukrajinu da pokrene istragu protiv njegovog političkog protukandidata, demokratskog kandidata Joea Bidena.

>> Trumpa bi prijezir prema Ukrajini mogao koštati fotelje u Bijeloj kući

Pri tome se kao sredstvom pritiska - ili, kolokvijalno rečeno, ucjene - služio paketom vojne pomoći Ukrajini vrijednim 400 milijuna dolara koji je Kongres odobrio, a Bijela kuća blokirala, kao i dogovorom o posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući. I jedno i drugo bilo je vrlo bitno novom predsjedniku Ukrajine, zemlje koja je u petogodišnjem ratu sa separatistima kojima, prema svim vjerodostojnim informacijama, aktivno pomaže Rusija. 

Tražio od Ukrajine istrage, temeljene na teorijama zavjera, koje bi mu pomogle na izborima

Trump je, prema zaključcima istrage, zauzvrat tražio pokretanje istrage protiv tvrtke u čijem je Upravnom odboru sjedio Bidenov sin Hunter, ali i protiv nepoznatih pojedinaca iz ukrajinskog državnog vrha koji su, prema nedokazanoj teoriji zavjere koju Trumpovi pristaše i Rusija promiču, intervenirali u američke izbore kako bi podmetnuli taj isti zločin Rusiji.

>> Trumpov čovjek jučer je utopio šefa, to nitko nije očekivao

Podsjetimo, američka obavještajna zajednica zaključila je da se Rusija hakiranjem, curenjem privatnih dokumenata i lažnim vijestima umiješala u američke izbore u Trumpovu korist, dok se Ukrajina nigdje ne spominje u tom kontekstu. 

Trump bi od obje istrage, u slučaju da ih Ukrajina javno najavi kao što je on navodno tražio, imao koristi u kampanji za predsjedničke izbore iduće godine na kojima mu je Biden najizgledniji protukandidat.

"Ovo kontinuirano traženje vanjskog uplitanja u američke oizbore predstavlja jasnu i prisutnu prijetnju da će predsjednik nastaviti koristiti svoju funkciju za vlastitu političku dobit", navodi se u izvješću.

Pravosudni odbor, koji sad preuzima "štafetu" od Obavještajnog odbora, definirat će "optužnicu", odnosno članke opoziva prema kojima Trumpove makinacije spadaju u kategoriju "mita, veleizdaje i drugih visokih zločina i nedjela" za koje je ustavom predviđen opoziv. 

Trump opstruirao i samu istragu o opozivu

"Nadmoćni su dokazi o predsjednikovim prijestupima, kao i dokazi o njegovoj opstrukciji Kongresa", navodi se u izvještaju.

Demokrati tvrde kako izvještaj opisuje "napore predsjednika Trumpa da podredi američku vanjsku politiku svojim probitcima" tijekom "višemjesečne kampanje".

Osim toga, izvješće zaključuje i da je Trump ulagao napore kako bi opstruirao istragu, među ostalim odbijao je dati dokumente, neuspješno je pokušavao blokirati vladine dužnosnike da svjedoče te je zastrašivao svjedoke.

"Donald Trump prvi je predsjednik u povijesti SAD-a koji je pokušao u potpunosti opstruirati istragu za opoziv koju je pokrenuo Zastupnički dom", navodi se jasno u izvještaju. 

"Nijedan drugi predsjednik nije ignorirao ustav i ovlasti Kongresa za provođenje nadzora u ovakvim razmjerima. Nijedan predsjednik nije sebi pripisao pravo da osporava ovlasti Predstavničkog doma da vrši proceduru za opoziv, kontrolira raspon ovlasti koje ima Predstavnički dom i zabranjuje bilo kakvu suradnju izvršnih vlasti (s Kongresom)", stoji nadalje u izvješću.

Samo dva američka predsjednika opozvana, treći dao ostavku prije toga

U izvješće se također tvrdi da prijestupi idu i dalje od Trumpa te uključuju i državnog tajnika Mikea Pompea i ministra energetike Ricka Perryja koji su znali, a u nekim slučajevima i pomagali Trumpu te zadržavali informacije.

U svakom slučaju, budući da demokrati od izbora prošle godine imaju većinu u Predstavničkom domu, gotovo je sigurno da će članci opoziva proći u Senat, gdje će se na temelju njih provesti politički ekvivalent sudskom procesu.

Štoviše, demokrati planiraju glasanje o opozivu obaviti do Božića. Pravosudni odbor će u međuvremenu saslušati četvero ustavnih profesora - troje koje pozivaju demokrati i jednog kojeg pozivaju Trumpovi republikanci. 

Opoziv (eng. impeachment) je dosad protiv američkog predsjednika pokrenut samo dva puta u povijesti: protiv demokrata Andrewa Johnsona 1868. i protiv demokrata Billa Clintona 1999. zbog afere "Sexgate", odnosno laganja o seksualnoj vezi sa stažisticom u Bijeloj kući, Monicom Levinsky. Republikanac Richard Nixon dao je ostavku 1974. kad je postalo izvjesno da će i protiv njega biti izglasan opoziv zbog afere "Watergate".

Kongresnica koja je radila na sve tri istrage opoziva: Ovo je ozbiljnije od Watergatea

Osim ako, naravno, Trump u međuvremenu ne podnese ostavku, kao što je to napravio Nixon. No, Nixonova smjena bila je gotovo sigurna, a Trumpova baš i nije jer je za nju potrebna dvotrećinska većina u Senatu - a republikanci su i dalje čvrsto uz Trumpa. Barem javno.

Posebno je simptomatično to što je Zoe Lofgren, jedina kongresnica koja je radila na sve tri istrage oko opoziva - Nixonovog, Clintonovog i Trumpovog - ocijenila Trumpovu aferu još ozbiljnijom od Watergatea. 

"Nedjela predsjednika Nixona bila su vezana uz korištenje poluga vlasti za prikrivanje provale u Watergate (sjedište nacionalnog odbora Demokratske stranke)... njegova nedjela imala su veze s utjecajem na izbore, ali barem nisu uključivala strane nacije. Ako pogledate... ono oko čega su osnivači nacije bili najviše zabrinuti, to je bio utjecaj stranih vlada na naš politički sustav. Nixonovo ponašanje nije ulazilo u tu domenu. Tako da je, u tom smislu, ovo (Trumpovo) ponašanje ozbiljnije", zaključila je Lofgren u intervjuu za CNN.