Trump pozvao bijelce iz Južne Afrike u SAD. Sad im odbijaju vize
AMERIČKI program preseljenja bijelih Južnoafrikanaca, koji je Trumpova administracija pokrenula uz neutemeljene tvrdnje o “genocidu nad bijelcima”, počeo je nailaziti na probleme nakon što su odbijeni deseci podnositelja zahtjeva.
Kada je Donald Trump u veljači 2025. najavio da će SAD prihvatiti Afrikanere kao izbjeglice, mnogi bijeli Južnoafrikanci koji sebe smatraju žrtvama rasizma u svojoj zemlji vidjeli su u tome jedinstvenu priliku. No proteklih mjeseci mnogi su ostali razočarani i zbunjeni jer ne razumiju zašto im je uskraćena zaštita od onoga što Trump neutemeljeno naziva “genocidom nad bijelcima”, piše The Guardian.
Trump je program preseljenja najavio izvršnom naredbom u veljači 2025. godine, a naknadno ga je proširio i na pripadnike “rasne manjine”. Prva skupina od 68 bijelih Južnoafrikanaca stigla je u SAD u svibnju iste godine. Istodobno je SAD obustavio svoj izbjeglički program za sve ostale koji bježe od rata i progona.
Od tada se, prema podacima State Departmenta, u SAD preselilo više od 13.000 ljudi. Broj dolazaka raste pa je samo u kolovozu primljeno više od 2600 osoba.
Kontekst aparthejda i današnjice
Afrikaneri, potomci nizozemskih i francuskih doseljenika, vladali su Južnom Afrikom tijekom aparthejda. Taj je režim sustavno ugnjetavao crnačku većinu, dok je bijelcima osiguravao sigurnost i bogatstvo.
Nakon ukidanja aparthejda prije više od 30 godina, politike afirmativne akcije pomogle su u stvaranju crnačke elite i srednje klase. Unatoč tome, službeni podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti među crnim Južnoafrikancima oko 38 posto, dok među bijelcima iznosi 9 posto.
Istodobno su politike “ekonomskog osnaživanja crnaca” i visoka stopa kriminala, koja pogađa sve građane, kod dijela bijelih Južnoafrikanaca stvorile osjećaj da su sada oni žrtve rasne diskriminacije.
Rasistička krajnja desnica već dugo ističe brutalna ubojstva bijelih farmera kao navodni dokaz da su bijelci mete napada. Službeni podaci o kriminalu, međutim, ne pokazuju da su farmeri ili bijelci češće žrtve zločina od ostatka stanovništva. Unatoč tome i oštrim demantijima južnoafričke vlade, Trump je nastavio širiti te tvrdnje.
Iznenadne odbijenice
Vijest da su ljudi počeli primati odbijenice proširila se 30. lipnja Facebook i WhatsApp grupama koje okupljaju potencijalne i prihvaćene podnositelje zahtjeva.
“Pišemo vam kako bismo vas obavijestili da je nakon pregleda USCIS (Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a) utvrdio da vaš zahtjev trenutačno ne ispunjava uvjete za daljnju obradu radi preseljenja u Sjedinjene Države. Na ovu odluku nije dopuštena žalba”, stoji u pismima u koja je The Guardian imao uvid.
Nije poznato koliko je točno ljudi dobilo odbijenicu. USCIS nije objavio podatke o ukupnom broju zahtjeva i odbijenica. Jedna WhatsApp grupa za podršku odbijenima, nazvana “Nada nakon pisma” (Hope Beyond the Letter), imala je 10. rujna 311 članova, prema riječima jednog od administratora. Dodao je da se broj članova stalno mijenja.
“Plakao sam kao malo dijete”
Iako u pismima nisu navedeni razlozi odbijanja, neki su podnositelji dobili više informacija nakon što su podnijeli zahtjeve na temelju američkog Zakona o slobodi pristupa informacijama (FOIA).
Administrator spomenute WhatsApp grupe, 64-godišnji televizijski djelatnik koji radi kao slobodnjak i koji je želio ostati anoniman, tako je saznao da je njegov slučaj prvotno bio “preporučen za odobrenje”. Preporuka je ipak povučena jer je njegova bivša djevojka, s kojom se prijavio, bila osuđivana zbog posjedovanja marihuane.
“Plakao sam kao malo dijete”, rekao je o trenutku kada je 30. lipnja primio odbijenicu, nakon što je postupak provjere završio još u studenome. “Stvarno sam vjerovao da je to ostvarivo. Povjerovao sam svemu što se govorilo.”
Prodali imovinu pa dobili odbijenicu
Pieteru i Liesl, čija prava imena nisu objavljena, prošlog je studenog rečeno da su “uvjetno odobreni” kao izbjeglice. Oboje su Afrikaneri, oboje su izgubili po jednog djeda ili baku u ubojstvima na farmama, a u vrijeme podnošenja zahtjeva i sami su vodili farmu.
Pieter je rekao da je 2014. godine osuđen zbog neovlaštenog ulaska na posjed, za što je platio novčanu kaznu, ali nije išao na sud. Između 2011. i 2024. više je puta dobio privremene vize za rad na farmama u SAD-u.
Njihova najmlađa kći rođena je u SAD-u i američka je državljanka. No kada su zatražili uvid u svoj predmet, otkrili su da je USCIS njezino državljanstvo pogrešno naveo kao južnoafričko. U dokumentima je stajala i netočna informacija da će kći ostati u Južnoj Africi ako se oni presele.
Odbijenicu su primili 24. srpnja, nakon što su već prodali kuću, automobil i velik dio imovine. “Moramo početi ispočetka”, rekao je Pieter.
Drugi podnositelj zahtjeva smatra da je do nesporazuma koji je doveo do odbijanja njega i njegove supruge došlo zato što nije mogao govoriti na materinskom afrikaansu. U obrazloženju odbijenice navedeni su “kazneno djelo koje uključuje moralnu iskvarenost” i “počinjenje djela mučenja ili izvansudskog ubojstva”.
Taj 67-godišnjak priznao je da je 1995., dok je radio kao zaštitar, pucao u najmanje jednu crnu osobu, ali tvrdi da je to učinio u samoobrani dok je reagirao na provalu većeg broja ljudi u trgovinu alkoholnim pićima.
“Vlasti su provele temeljitu istragu. Nisam optužen jer nisam prekršio zakon”, rekao je.
Stav američkih vlasti
Glasnogovornik USCIS-a Zach Kahler u odgovoru e-poštom nije komentirao pojedinačne slučajeve, ali je poručio: “Ministarstvo domovinske sigurnosti ostaje posvećeno preseljenju afrikanerskih izbjeglica koje progoni južnoafrička vlada.”
“USCIS svaki zahtjev za status izbjeglice razmatra pojedinačno i obavještava podnositelje za koje utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za američki program prihvata izbjeglica. To uključuje i one koji su odbijeni zbog razloga povezanih s javnom sigurnošću ili zbog kriminalne prošlosti. Na tu odluku nije dopuštena žalba. Sigurnost i dobrobit američkog naroda za ovu će administraciju uvijek biti na prvom mjestu”, stoji u odgovoru.