AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je ambiciozan plan izgradnje svemirskog proturaketnog obrambenog sustava nazvanog Zlatna kupola, vrijednog čak 175 milijardi dolara, kojim bi Sjedinjene Države bile zaštićene od raketnih napada s bilo kojeg dijela svijeta.

Trump je u utorak u Ovalnom uredu rekao kako očekuje da će projekt biti dovršen u roku od tri godine, prije kraja njegova potencijalnog novog predsjedničkog mandata. "Kada bude potpuno izgrađena, Zlatna kupola će moći presretati rakete čak i ako budu lansirane s druge strane svijeta", poručio je novinarima.

Projekt, inspiriran izraelskim sustavom Željezna kupola, ima daleko šire ciljeve – dok izraelski štit pokriva teritorij veličine New Jerseyja i fokusira se na kratkodometne prijetnje, američka verzija trebala bi štititi kontinent veličine Sjedinjenih Država, uključujući obranu od naprednih balističkih i hipersoničnih projektila.

Za izgradnju sustava već se bore velike obrambene i tehnološke kompanije, uključujući SpaceX Elona Muska, koje svoje ponude izravno upućuju američkom ministru obrane Peteu Hegsethu. Projekt će voditi general Michael A. Guetlein, zamjenik načelnika svemirskih operacija u Američkim svemirskim snagama, a 25 milijardi dolara planira se osigurati iz Trumpovog paketa rezanja državne potrošnje i poreznih reformi, koji pokušava progurati među republikancima u Kongresu.

Projekt predviđa lansiranje između 400 i više od 1000 satelita koji bi detektirali rakete i pratili njihov let, tvrde izvori. Uz to, planirana je i posebna flota od oko 200 satelita opremljenih projektilima ili laserima koji bi mogli obarati neprijateljske rakete.

Trump je otkrio i kako je Kanada pokazala interes za sudjelovanje u projektu te da želi biti obuhvaćena zaštitom Zlatne kupole. U izjavi za Reuters, ured kanadskog premijera Marka Carneyja potvrdio je da se s američkom administracijom vodi dijalog o jačanju sigurnosne i gospodarske suradnje, uključujući NORAD i projekte poput Zlatne kupole.

Pentagon je Bijeloj kući već predstavio tri varijante razvoja sustava – malu, srednju i veliku – no Trump nije precizirao koja je odabrana, već je samo rekao kako su definirali "arhitekturu za ovaj vrhunski sustav".

Unatoč Trumpovim ambicioznim rokovima, brojni stručnjaci i vojni dužnosnici izrazili su sumnju u izvedivost projekta u tako kratkom vremenu. Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery izjavio je za CNN kako smatra da bi razvoj balističkog štita mogao potrajati sedam do deset godina, a i tada bi vjerojatno štitio samo ključne savezne zgrade i veće gradove.

Kina oštro reagirala

Drugi su stručnjaci ocijenili da bi stvarni trošak mogao nadmašiti stotine milijardi dolara, a neki smatraju da je točan izračun gotovo nemoguć. Američka ideja o sveobuhvatnom proturaketnom štitu stara je desetljećima, ali nikada nije ostvarena zbog tehnoloških ograničenja i previsokih troškova.

Poticaj za obnovu ideje dala je nedavno objavljena procjena američke Vojne obavještajne agencije, u kojoj se upozorava na sposobnosti Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje da potencijalno napadnu američko kopno balističkim i krstarećim projektilima, bombarderima te hipersoničnim oružjem.

Kina je već oštro reagirala na Trumpovu objavu. Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning poručila je kako projekt "ima izraženu ofenzivnu narav" te da bi mogao potaknuti militarizaciju svemira i novu utrku u naoružanju, čime bi bila ugrožena globalna sigurnost.

Izgradnja ovako zahtjevnog obrambenog sustava, prema navodima više izvora upoznatih s planiranjem, zahtijevat će suradnju više državnih agencija i privatnih izvođača, uz iznimno složenu logistiku i koordinaciju.

Kremlj: Zlatna kupola mogla bi dovesti do nastavka kontakata o nuklearnom oružju

Kremlj je danas dao naslutiti da bi planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa za raketni štit Zlatna kupola mogli u dogledonoj budućnosti dovesti do obnove razgovora između Moskve i Washingtona o kontroli nuklearnog naoružanja u doglednoj budućnosti.

Upitan o Trumpovoj objavi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država. Na pitanje vidi li Rusija projekt kao prijetnju ruskom nuklearnom paritetu sa Sjedinjenim Državama, rekao je da nema detalja o američkom projektu. "U doglednoj budućnosti, sam tijek događaja zahtijeva nastavak kontakata o pitanjima strateške stabilnosti", rekao je Peskov.

Rusija i Sjedinjene Države, daleko najveće nuklearne sile, izrazile su žaljenje zbog raspada niza ugovora o kontroli naoružanja koji su nastojali usporiti utrku u naoružanju i smanjiti rizik od nuklearnog rata.

SAD krivi Rusiju za propast sporazuma poput Ugovora o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. i Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine. SAD se iz INF-a povukao 2019. navodeći ruska kršenja koja je Moskva negirala, a iz ABM-a 2002. godine.