NAJNOVIJA prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju trupa iz Njemačke naišla je na zid stvarnosti, jer bi takav potez bio daleko kompliciraniji i skuplji nego što se na prvi pogled čini, piše Politico. Trump se obrušio na Njemačku nakon što je kancelar Friedrich Merz provocirao predsjednika zbog rata protiv Irana.

"Sjedinjene Države proučavaju i preispituju moguće smanjenje broja trupa u Njemačkoj, a odluka će biti donesena u sljedećem kratkom razdoblju", napisao je Trump u četvrtak navečer, kasnije dodajući: "Njemački kancelar trebao bi posvetiti više vremena okončanju rata s Rusijom/Ukrajinom ... i popravljanju svoje uništene zemlje."

Kancelar Merz je u četvrtak izbjegao izravno komentirati Trumpove prijetnje, poručivši: "Naš kompas ostaje jasno usmjeren na snažan NATO i pouzdano transatlantsko partnerstvo."

Strateška važnost i širi kontekst

Ovaj sukob naglašava Trumpovu frustraciju europskim partnerima koji su uglavnom izbjegavali sukob s Iranom više od dva mjeseca nakon prvih zračnih udara. Iako je prijetio i drugim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom prema Iranu, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, to dosad nije dovelo do promjena u njihovim vojnim odnosima.

Bez njemačkih baza, američke snage suočile bi se s velikim poteškoćama u vođenju operacija protiv Irana. "Takvo povlačenje zahtijevalo bi dugoročno planiranje i povlačilo za sobom značajne troškove", rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za obranu Europskog parlamenta. "Sjedinjene Države oslanjaju se na ovu lokaciju, posebno u pogledu operacija na Bliskom istoku."

Nadalje, iznenadno povlačenje moglo bi potkopati europsku obranu od Rusije, osobito u vrijeme kada rastu strahovi da bi Moskva mogla napasti neku europsku zemlju do kraja desetljeća, izvještava The Telegraph. Gerlinde Niehus, sigurnosna stručnjakinja i bivša dužnosnica NATO-a, upozorava: "To bi ... oslabilo položaj odvraćanja NATO-a jer bi signaliziralo Putinu da Amerikanci svakim danom manje mare, da je Europa sve izloženija."

Više riječi nego djela

Unatoč Trumpovoj oštroj retorici, povlačenje vojnika ne bi bilo nimalo jednostavno. U Njemačkoj je trenutno stacionirano oko 36.000 američkih vojnika, što je otprilike polovica ukupne vojne prisutnosti Washingtona u Europi. Zemlja je dom desecima američkih instalacija, uključujući vrhovna zapovjedništva za Europu i Afriku, te ključnu vojnu imovinu poput nuklearnih bombi B-61.

Trump je već tijekom svog prvog mandata naredio povlačenje 12.000 vojnika iz Njemačke, no taj plan nije dovršen prije nego što je Joe Biden preuzeo dužnost. Jedan visoki diplomat NATO-a, koji je želio ostati anoniman, smatra da preispitivanje baza nije nužno loše ako se radi racionalno.

"Ako pogledaju gdje bi mogli najbolje iskoristiti svoje baze u Europi ... mislim da to nije iracionalno", rekao je. "Ako se to radi kao osvetnička želja za kažnjavanjem saveznika ... onda to ne bi bilo mudro."

Logistička i pravna noćna mora

Jennifer Kavanagh, direktorica vojne analize u think tanku Defense Priorities, kaže da teoretski "nema značajnih pravnih ili političkih prepreka" za novi pokušaj povlačenja, s obzirom na "vrlo ograničen utjecaj" Kongresa na vojna pitanja.

Ipak, jedino konkretno ograničenje je zakon iz 2025. koji sprječava predsjednika da u Europi ostavi manje od 76.000 vojnika. S trenutnih 85.000, to mu daje manevarski prostor za povlačenje najviše 9.000 vojnika.

No, čak i takvo ograničeno povlačenje trajalo bi "najmanje četiri godine" i moglo bi koštati "stotine milijardi" dolara, rekao je umirovljeni general Mark Hertling, bivši zapovjednik američke vojske u Europi. On upozorava da se u to ne ubrajaju složenosti poput preseljenja tisuća obitelji, otpuštanja lokalnih njemačkih radnika i napuštanja tek obnovljenih baza.

Hertling dodaje da bi brzo povlačenje bilo "izuzetno štetno" za američku vojnu kampanju u Iranu, jer baze poput Ramsteina imaju ključnu ulogu u koordinaciji napada dronovima i transportu osoblja.

Claudia Major iz German Marshall Funda postavlja praktično pitanje: "Kamo bi otišli? Potrebna vam je infrastruktura, potrebne su vam baze, potreban vam je smještaj - to jednostavno ne postoji negdje drugdje i čeka."

Berlin ne paničari

Za sada, čini se da Njemačka nije previše zabrinuta. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je u četvrtak da je Berlin "spreman" za potencijalno američko povlačenje te da se o tome raspravljalo "pomno i u duhu povjerenja u svim tijelima NATO-a".

Sličan stav dijeli i Christoph Schmid, zastupnik njemačke vladajuće Socijaldemokratske stranke. "Unatoč nekim impulzivnim izjavama predsjednika, i dalje imam osnovnu razinu povjerenja u transatlantske odnose", rekao je. "Američku administraciju morate mjeriti više po njezinim djelima nego po njezinim riječima."