HRVATSKA je još uvijek u ranoj fazi razvoja širokopojasnog pristupa Internetu, koji je još uvijek preskup za džep domaćeg korisnika, no u našoj zemlji postoje dobri preduvjeti za njegov razvoj, ali je pred nama jos dug put, samo su neke od natuknica koje se iznose u istraživanje stanja globalnog tržišta širokopojasnog pristupa Internetu, u koje je Hrvatska prvi put uvrštena.

Istraživanje je provela konzultantska kuća Arthur D. Little u 22 zemlje, uključujući vodeća azijska, američka i europska tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Istraživana skupina zemalja čini 57 posto bruto domaćeg proizvoda i preko 90 posto globalnog tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Razgovaralo se sa stručnjacima u preko 100 poduzeća za pružanje internetskih usluga, a rezultat je studija u kojoj se analizira sadašnje stanje i razvojni trendove na globalnom tržištu širokopojasnog pristupa Internetu.

S rasponom brzine pristupa od 64 kBit/s do 1,5 MBit/s Hrvatska ne zaostaje za drugim tržištima, uključujući zapadnoeuropska, glede širokopojasnog pristupa Internetu. No, što se tiče raširenosti Hrvatska zaostaje čak i za zemljama središnje i istočne Europe s približno 0,5 posto širokopojasnih priključaka. Razlog tome je kasnije uvođenje usluga širokopojasnog pristupa Internetu u usporedbi s drugim tržištima, objasnio je to zaostajanje Karim Taga, voditelj zagrebačkog ureda tvrtke Arthur D. Little. Ipak, Hrvatska zadovoljava jedan od najvažnijih preduvjeta za rast tog tržišta, a to je konkurencija u infrastrukturi,

U Hrvatskoj je, naime, već zadovoljen jedan od najvažnijih preduvjeta za rast širokopojasnog pristupa - konkurencija u infrastrukturi. Širokopojasni pristup nude pružatelji koji koriste različite tehnologije pristupa, pa tako Hrvatski telekom koristi ADSL tehnologiju, dok nacionalni kablovski koncesionar DCM koristi HFC. Istraživanje je pokazalo da se u zemljama u kojima to nije slučaj, primerice Njemačka, širokopojasni pristup razvija mnogo sporije od zemalja u kojima postoji konkurencija u infrastrukturi poput Austrije, Švedske i Južna Koreje.

Kao glavnu prepreka razvoju širokopojasnog pristupa Internetu u Hrvatskoj, Taga vidi trenutno još uvijek previsoke cijene usluga koje u prosjeku dosežu 45 eura mjesečno. To je na razini zemalja poput Velike Britanije ili Švicarska, pri čemu u obzir nisu uzete razlike u osobnim primanjima, naglašava se u studiji. Za postizanje veće raširenosti širokopojasnog pristupa Internetu najvjerojatnije će biti potrebno sniziti cijene usluga, dodaje Taga.

Prema njegovim riječima, takav trend nije iznimka hrvatskoga tržišta, jer se događa i na mnogim drugim tržištima. Operatori su shvatili da smanjeni prihod po korisniku ne mora nužno značiti i manji potencijal prihoda budući dodatne usluge koje se nude preko širokopojasnog priključka, osim što povećavaju upotrebu i performanse pristupne linije, nadoknađuju i smanjeni prihod po korisniku.

Ekonomski učinak čvrste širokopojasne infrastrukture može ojačati položaj pojedinog tržišta u međunarodnoj konkurenciji, no istovremeno ga može i oslabjeti ako tržište zaostane za svojim konkurentima, naglašava Taga.
Hrvatska se još uvijek nalazi u ranoj fazi razvoja širokopojasnog tržišta, iako su već ispunjeni neki od važnih preduvjeta za razvoj, poput konkurencije u infrastrukturi. No, raširenost priključaka je još uvijek vrlo slaba. Ipak, Taga smatra kako je sada pravi trenutak za djelovanje, želi li Hrvatska ostvariti tu prednost u infrastrukturi. Pritom, Vlada i zakonodavstvo imaju važnu ulogu i odgovornost u promicanju širokopojasnog pristupa Internetu te time i u ostvarenju potencijalne ekonomske koristi, kazao je.