ČELNICI razjedinjenog svijeta u ponedjeljak se sastaju na klimatskom summitu COP27 u Egiptu sa zadatkom da ukrote globalno zatopljenje u vrijeme geopolitičkih oluja poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih previranja.

Svijet ima visoka očekivanja od političara koji će se na skupu COP27 okupiti u sinajskom turističkom gradu Šarm el-Šeiku, u godini obilježenoj smrtonosnim poplavama, toplinskim valovima i olujama diljem planeta.

COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995., izuzev 2020. zbog pandemije covida-19.

Skup u Egiptu počinje u nedjelju te će trajati do 18. studenoga, a svjetski čelnici ondje će boraviti 7. i 8. studenoga.

Konferencijom će dominirati tema sve veće potrebe siromašnih država za sredstvima kako bi se nosile ne samo s budućim utjecajima klimatskih promjena nego i s onima koji već postoje, odnoseći živote i uništavajući gospodarstva, piše agencija France Presse.

Egipatski veleposlanik u Brazilu Wael Aboulmagd, zadužen za organizaciju COP-a u Šarm El-Šeiku, u petak je na konferenciji za medije rekao kako se očekuje dolazak više od 120 čelnika država, no zasad se čini da među njima neće biti kineski predsjednik Xi Jinping, indijski premijer Narendra Modi i ruski predsjednik Vladimir Putin koji šalje delegaciju. 

Bijela kuća je potvrdila dolazak Joea Bidena, a nakon ranije najave da neće ići u Egipat, onamo ipak putuje novi britanski premijer Rishi Sunak.

Na Sinaj ide i Plenković

Na Sinaj putuje i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u četvrtak je rekao da je vrijeme za "povijesni pakt" između razvijenog dijela svijeta i zemalja u razvoju.

Portugalac sugerira da bogatije države financijski i tehnički trebale podržati one siromašnije kako bi njihova zelena tranzicija bila ubrzana. 

"Ako se taj pakt ne postigne, bit ćemo osuđeni na propast jer moramo smanjiti emisije, kako u razvijenim zemljama tako i u gospodarstvima u usponu", rekao je Guterres novinarima.

UN je prošli tjedan upozorio da "ne postoji vjerodostojan put" prema uspješnom ograničavanju porasta globalne temperature na 1.5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, kako je određeno Pariškim sporazumom. 

Iako su najpesimističnije projekcije manje strašne nego prije deset godina, mjere na snazi i dalje vode prema zagrijavanju Zemljine površine za katastrofalnih 2.8 stupnjeva.

Ako države ispune sva obećanja o smanjenju štetnih emisija iz Pariškog sporazuma, svijet će se i dalje zagrijati za 2.4 stupnja, piše France Presse. 

"I prije je bilo teških trenutaka", rekao je viši analitičar think tanka E3G Alden Meyer, podsjećajući na ranije ratove i mandat Donalda Trumpa koji je izvukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma 2016. godine. 

"No ovo je savršena oluja. Čak je dovela do novog pojma - polikriza", rekao je 30-godišnji stručnjak za klimatska pitanja. 

Stručnjaci smatraju da na skup u Egiptu veću sjenu od ruske invazije na Ukrajinu baca daljnja erozija američko-kineskih odnosa. Suradnja Pekinga i Washingtona u prošlosti je dovodila do prodora u klimatskoj diplomaciji. 

Prijelomnica

Na prošlogodišnjem COP26 u Glasgowu dva najveća svjetska gospodarstva objavila su zajedničko priopćenje o borbi protiv klimatskih promjena. 

U međuvremenu je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi razbjesnila Peking posjetom Tajvanu u kolovozu, a prošli mjesec vlada američkog predsjednika Joea Bidena uvela je snažne sankcije kineskom sektoru proizvodnje visokosofisticiranih čipova. 

"Nalazimo se u prijelomnom trenutku", rekao je Li Shuo, politički analitičar Greenpeace Internationala u Pekingu. 

"Ako je politika na tako niskoj razini da dva najveća svjetska odašiljača ne žele razgovarati, nećemo doći do 1.5 stupnjeva", rekao je. 

Biden i kineski čelnik Xi Jinping prisustvovat će sastanku G20 koji dan prije kraja skupa u Egiptu. Sastanu li se, "ta bi se dinamika osjetila i u Šarm El-Šeiku", dodao je Li. 

Biden u Egipat stiže na valu značajnog Zakona o smanjenju inflacije (IRA), koji predviđa gotovo 400 milijardi dolara, a potencijalno i dvostruko više, za ubrzavanje zelene tranzicije američkog gospodarstva.

No izbori na sredini mandata, dan nakon otvaranja skupa UN-a, mogli bi poremetiti plan američke vlade ako republikanci, neskloni međunarodnim klimatskim akcijama, preuzmu većinu u jednom ili oba doma Kongresa.

Inflacija u SAD-u i snažan dolar u međuvremenu stvaraju probleme dugovima opterećenim siromašnim državama. 

Svijetla točka na COP27 bit će dolazak budućeg brazilskog predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve, koji je obećao nultu deforestaciju u Amazoniji, što je zaokret od politike odlazećeg predsjednika Jaira Bolsonara k očuvanju "pluća Zemlje". 

Novac je bitan

COP27 vjerojatno će se svesti na tri međusobno povezana prioriteta: emisije, odgovornost i novac.

Ključno pitanje vjerojatno će biti stvaranje zasebnog fonda za "gubitke i štetu" - klimatski žargon UN-a za neizbježne i nepovratne posljedice klimatskih promjena. 

Sjedinjene Države i Europska unija, strahujući od stvaranja okvira za reparacije, godinama su odugovlačili s tim pitanjem, dovodeći u pitanje potrebu za zasebnim financijskim kanalom. Ali strpljenje je pri kraju.

"Uspjeh ili neuspjeh COP-a procijenit će se na temelju toga hoće li se postići dogovor o financiranju gubitaka i štete", rekao je Munir Akram, veleposlanik Pakistana pri UN-u i predsjedavajući moćnog pregovaračkog bloka G77+Kina koji broji više od 130 zemalja u razvoju. 

"Gdje ima volje, ima i načina", rekao je Akram u intervjuu za francusku agenciju. 

Od bogatih nacija također se očekuje da predstave vremenski okvir za isporuku 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju kako bi ozelenile svoja gospodarstva i izgradile otpornost na buduće klimatske promjene.

To obećanje već dvije godine kasni s ispunjenjem, a prema OECD-u, fond je kratak 17 milijardi dolara. 

Prošlogodišnji COP26 u Glasgowu dao je prioritet smanjenju onečišćenja ugljikom, uglavnom kroz usporedne sporazume koje je dirigirala Velika Britanija kao domaćin, suzbijanju emisija metana, zaustavljanju krčenja šuma, postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva i ubrzavanju prijelaza na obnovljivu energiju.

Države su se složile revidirati svoja obećanja o smanjenju emisija jednom godišnje, a ne samo svakih pet godina, iako je samo nekolicina zemalja to učinila ove godine.