VELIKI prosvjed koji se u petak održao u Pragu privukao je popriličnu pozornost i izvan same Češke. Naime, deseci tisuća Čeha, koji su se okupili na Vjenceslavovom trgu u središtu Praga, nisu prosvjedovali samo protiv vlade desnog centra na čelu s Petrom Fialom nego, prije svega, i protiv onoga za što se ta vlada zalaže i provodi s ostatkom Europske unije: vojne i diplomatske podrške Ukrajini i sankcija Rusiji zbog njene agresije.

Ovo je već treći takav prosvjed u posljednja dva mjeseca, ali po procjeni češke policije, okupilo se nešto manje ljudi nego u rujnu, kad je na prosvjed izašlo oko 70 tisuća nezadovoljnih Čeha.

>> Ogroman prosvjed u Češkoj, traže izravne pregovore s Putinom

Organizatori prosvjeda - inicijativa znakovitog naslova "Češka prva", Komunistička partija Češke i krajnje desna Stranka za slobodu i demokraciju, među ostalima - traže da Češka bude vojno neutralna, da istupi iz NATO-a i EU, da se održe prijevremeni izbori i da vlada, bilo stara ili nova, pokrene izravne pregovore s Rusijom o opskrbi plinom uoči zime. 

"Rusija nije naš neprijatelj, vlada ratnih huškača je neprijatelj"

"Ovo je novi nacionalni preporod i cilj mu je da Češka bude neovisna. Kad vidim prepun trg - nitko to ne može zaustaviti", poručio je jedan od organizatora skupa, Ladislav Vrabel.

"Cilj našeg prosvjeda je tražiti promjene, ponajviše u rješavanju pitanja cijena energenata, posebice struje i plina, koji će ove jeseni uništiti naše gospodarstvo", izjavio je drugi organizator, Jiri Havel. 

"Rusija nije naš neprijatelj, vlada ratnih huškača je neprijatelj", rekao je još jedan govornik na prosvjedu, na kojem su se mogle vidjeti slike premijera Fiale s kapom u bojama američke zastave.

Prosvjed je uslijedio samo dan nakon što je Fialina vlada preživjela glasanje o povjerenju koje je oporba inicirala pod optužbom za nedjelovanje protiv inflacije i cijena energije.

Za pretpostaviti je stoga da je prosvjed privukao toliki broj ljudi ne toliko zbog simpatija prema Rusiji, odnosno režimu Vladimira Putina i njegovoj "specijalnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini, koliko zbog visokih cijena energenata i podivljale inflacije za koje mnogi krive upravo sankcije Rusiji.  

Veliki proukrajinski prosvjed samo dva dana kasnije

No zanimljivo je da je mnogo manje pozornosti, bar na društvenim mrežama, privukao prosvjed koji je na istom mjestu uslijedio samo dva dana kasnije. Deseci tisuća Čeha došli su i na ovaj prosvjed, u organizaciji inicijative Milijun trenutaka za demokraciju, ali zato da bi izrazili jasnu podršku Ukrajini.

Organizatori su poručili da je unatoč visokim troškovima u pitanju budućnost demokracije, za koju vrijedi platiti visoku cijenu energije.

Na prosvjedu su se mogli vidjeti natpisi poput "Češka protiv straha" i "Možemo ovo podnijeti", kao i češke, ukrajinske, EU i američke zastave. Okupljenima se videovezom obratila i prva dama Ukrajine, Olena Zelenska, poručivši im da "nećemo dopustiti da Rusija odvuče nas ili cijeli svijet u tamu".

U razgovoru s češkim reporterom jedna je starija prosvjednica otvoreno dala do znanja da je došla na Vjenceslavov trg jer ju je "sram ovih seljačina koji su bili ovdje prekjučer", jer se protivi njihovom "neopravdanom zastrašivanju" te da bi izrazila podršku "Ukrajincima koji su došli ovamo jer im očajnički treba pomoć".

>> Sve više se traži ukidanje sankcija Rusiji. Što bi to točno donijelo?

Inflacija i siromaštvo rastu u Češkoj

Koliko god takva solidarnost s milijunima Ukrajinaca koji su izbjegli diljem Europe i desecima milijuna koji su ostali bez struje, vode ili domova - ili pak trpe ruski teror na okupiranom i anektiranom teritoriju -  bila inspirativna, ne smije se zanemariti da su Česi zaista u ozbiljnim ekonomskim problemima, i više nego ostali Europljani. Stopa inflacije, a s njom i rasta životnih troškova, jedna je od najviših u EU. U rujnu je dosegla 18%. 

Posljedica toga je rastuće siromaštvo, pa i beskućništvo, a to je kontekst u kojem treba tražiti objašnjenje za okretanje dijela čeških glasača krajnje desnoj Stranci slobode i demokracije (SPD). 

U reportaži koju je objavila televizija Euronews nezaposlena majka devetomjesečne bebe iz Praga, Viera Dobrocka, objašnjava da nije imala drugog izbora nego da preseli u socijalni stan za samohrane majke, nakon što zbog visokih troškova hrane i režija naprosto više nije mogla plaćati račune.

"Ne znam kako će ovo ići dalje, ali pola republike si to neće moći priuštiti. Sada je već loše. Ljudi će se grijati čime god mogu. Grijat će se i gumama. Tako će i završiti", rekao je za Euronews umirovljenik Dezider Galbavij. 

Krajnja desnica pod vodstvom Tomija Okamure

Pritisak rastućih režija osjećaju i češki obrtnici i poduzetnici. Petr Novosad, direktor staklarne Harrachov, rekao je da se njegova 300 godina stara tvornica uvelike oslanja na plin za svoje peći. Dosad je, žali se, trošak plina iznosio oko 10% ukupnih rashoda, a ove se godine popeo na više od 50%, zbog čega će možda biti prisiljen otpustiti dio radnika. 

Fialina vlada je pokušala doskočiti nezadovoljstvu donošenjem niza mjera za borbu s energetskom krizom, uključujući ograničenja cijena električne energije za kućanstva, male i srednje tvrtke i samozaposlene osobe. 

SPD je osnovao i od 2015. vodi Tomio Okamura, češki poduzetnik rođen u Tokiju, inače sin češke majke i japansko-korejskog oca. On je bio i govornik na istovremenom manjem prosvjedu u Brnu, na kojem se u petak okupilo oko 2 tisuće ljudi. 

Prije nego što je poveo stranku u borbu za neutralnost i popuštanje Rusiji, Okamura je bio najpoznatiji po protivljenju zajedničkoj politici azila koju je za vrijeme izbjegličke krize zagovarala EU i imigraciji općenito, pogotovo iz većinski muslimanskih zemalja. 

Andrej Babiš - bivši premijer koji je na suđenju, ali želi postati predsjednik

Fiala, koji predvodi vladajuću koaliciju sastavljenu od čak pet stranaka, opisao je organizatore prosvjeda protiv NATO-a, EU i sankcija Rusiji kao "proruske, bliske ekstremnim pozicijama i suprotstavljene interesima Češke Republike". 

Upravo se Okamurina stranka nametnula kao sve popularnija oporbena alternativa stranci Akcija nezadovoljnih građana bivšeg premijera Andreja Babiša. S druge strane, ista inicijativa koja je organizirala proukrajinski prosvjed predvodila je i golemi prosvjed protiv Babiša 2019., kada je na ulice Praga izašlo više od 200 tisuća ljudi. To je bio najveći prosvjed u ovoj zemlji od čuvene Baršunaste revolucije, u kojoj je srušen komunistički režim 1989. 

Taj je prosvjedni pokret doprinio Babiševom izbornom porazu prošle godine. Ovog češkog tajkuna i političara slovačkog porijekla godinama prate optužbe za korupciju, a prošlog mjeseca mu je konačno počelo suđenje za prevaru vezanu uz sredstva iz fondova EU. On inzistira da je optužnica politički motivirana. 

>> Misteriozna eksplozija i Putinovi ubojice: Što stoji iza velike svađe Rusije i Češke

Unatoč tome ili baš zbog toga, Babiš je u nedjelju najavio da će se kandidirati za predsjednika Češke na izborima koji će se održati u siječnju kako bi na toj funkciji naslijedio svog saveznika Miloša Zemana. Jedini cilj mu je "da ljudi imaju bolji život", uvjeravao je Čehe u televizijskom obraćanju.

A da politička situacija u Češkoj bude još kompliciranija, upravo je Babiš kao premijer prošle godine protjerao 18 ruskih diplomata, koje je njegova vlada "identificirala kao osoblje tajne službe", zbog sumnje da su bili umiješani u tajanstvenu eksploziju u spremištu streljiva 2014. godine u češkim Vrbeticama. Česi smatraju da su je podmetnuli agenti ruske vojno-obavještajne službe GRU.