PROTEKLIH tjedana objavili smo više članaka o "rezervaciji" mjesta na plažama u Tučepima, a situacija se ne mijenja. Tamo se i dalje ručnici i ležaljke ostavljaju i preko noći kako bi idućeg dana turisti imali "svoje mjesto" u hladu.

Čitatelj nam je poslao sliku snimljenu sinoć - i naveo:

"Rezerviranje mjesta na plaži 22.08.23:00.

Rezervacija vazi za 23.08.

Tučepi".

Ručnik ne osigurava pravo na mjesto

Takve scene nisu specifične samo za Tučepe; pokušaji zauzimanja mjesta na plažama ostavljanjem osobnih stvari godinama su izvor nezadovoljstva duž cijelog Jadrana. Provjerili smo još ranije što zakon kaže o takvoj praksi, tko smije ukloniti ostavljene predmete i koje su obveze gradova i općina.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne sadrži odredbu koja izričito zabranjuje "rezerviranje plaže ručnikom". Međutim, zakon propisuje da je pomorsko dobro opće dobro i da se njime svatko smije služiti pod jednakim uvjetima. Isto tako, zabranjeno je bez pravne osnove ograničavati opću upotrebu ili na bilo koji način prisvajati pomorsko dobro za sebe ili drugoga. Ručnik, ležaljka ili suncobran stoga nikome ne daju isključivo pravo na određeni dio javne plaže.

To ipak ne znači da bi drugi kupači trebali samoinicijativno uklanjati tuđe stvari. O sudbini predmeta ostavljenih radi čuvanja mjesta odlučuju nadležne lokalne službe. Budući da državni zakon ne definira vremenski rok nakon kojeg se predmet smatra nedopuštenom "rezervacijom", konkretna pravila donose sami gradovi i općine.

Provedba je na gradovima i općinama

Lokalne vlasti ne mogu ručniku priznati status valjane rezervacije, ali mogu i moraju odrediti kako će njihove službe postupati kada utvrde da su stvari ostavljene radi zauzimanja mjesta. Nadzor provode pomorski redari, koji su ovlašteni službenici grada ili općine. Oni mogu provjeravati identitet osoba, prikupljati dokaze, fotografirati zatečeno stanje i nalagati mjere za uspostavljanje reda.

Poslove pomorskog redara može obavljati i komunalni redar, ali ne automatski. Za to mora biti stručno osposobljen i imati ovlaštenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Svaka lokalna jedinica na čijem se području nalazi pomorsko dobro mora imati barem jednog pomorskog redara, a zakon predviđa i kaznu od 1300 do 6000 eura za gradonačelnika ili načelnika ako to ne osigura. U akcijama uklanjanja opreme mogu sudjelovati i zaposlenici komunalnih poduzeća, ali isključivo po nalogu pomorskog redara.

Tučepi bez pomorskog redara

Upravo je nedostatak pomorskog redara uzrok problema u Tučepima. Iako je Općina još 2024. godine izričito zabranila ostavljanje ručnika na plaži nakon korištenja i propisala kazne do 130 eura, pravila se ne provode. Komunalni redar Leon Šarić danas je za Morski.hr potvrdio da Općina trenutačno nema pomorskog redara i da se zbog manjka zaposlenih snalazi s jednim komunalnim i jednim prometnim redarom. Rekao je da su ručnike uklanjali prijašnjih godina, ali nije mogao potvrditi hoće li to činiti i ove sezone.

Različite prakse duž obale

Situacija se razlikuje od mjesta do mjesta. U Podstrani su redari u srpnju 2025. godine oko šest ujutro obilazili plaže i uklanjali ručnike, ležaljke i suncobrane ostavljene bez nadzora. U Dugom Ratu su 2024. uklanjali opremu ostavljenu izvan definiranog vremenskog okvira, a vlasnici su je mogli preuzeti tek nakon dokazivanja vlasništva i plaćanja kazne. Novi Vinodolski je u srpnju ove godine uklonjene predmete odvezao u reciklažno dvorište, a vlasnicima je dao rok do 15 sati istog dana da ih preuzmu.

Državni zakon postavlja jasan okvir za cijelu obalu: pomorsko dobro mora biti dostupno svima, a ostavljeni predmeti ne stvaraju pravo na korištenje dijela plaže. Ipak, hoće li to pravilo zaživjeti u praksi, ovisi isključivo o gradovima i općinama, odnosno o tome jesu li osigurali službu koja će provoditi njihove vlastite odluke. Razlika između uređenih i pretrpanih plaža stoga nije u propisima, nego u njihovoj provedbi.