DOK JE ZBOG posljedica epidemije koronavirusa već 18.000 ljudi ostalo bez posla (koliko je od toga u turizmu, nije poznato jer se takva evidencija ne vodi, ali radi se o tisućama i tisućama ljudi), a Hrvatsku vrlo vjerojatno očekuje pad noćenja od 90 posto, a u najboljem scenariju pad od 75 posto, Hrvatska turistička zajednica koja godišnje troši 330 milijuna kuna otkaze - neće dijeliti.

Samo će si smanjiti plaće do 30 posto, no to ne vrijedi i za 313 turističkih zajednica koliko ih imamo. Njima je, pak, samo preporučeno da se ide u smanjivanje plaća - ali nije obaveza.

> Reagiranje Hrvatske turističke zajednice na objavljeni članak

>>Hrvatska ima čak 313 turističkih zajednica, a u njima 229 direktora

Kolika je plaća prvog čovjeka HTZ-a?

Istovremeno, ministar turizma Gari Capelli prima mjesečnu plaću od 17.211 kuna, a koliko direktor HTZ-a Kristjan Staničić dobija mjesečno - to je još uvijek nepoznanica. O plaći šefa HTZ-a poslali smo upit HTZ-u i čekamo odgovor, koji ćemo objaviti kad i ako ga dobijemo. Tu treba napomenuti da je informacija o plaći prvog čovjeka HTZ-a, Staničićeva prethodnika Ratimira Ivičića, bila objavljena u ožujku 2017. godine, radilo se o iznosu od oko 20.000 kuna. 

Domaća ekonomija zbog korone trpi težak udarac, pogotovo zbog velike ovisnosti o turizmu, koji izravno čini oko 11 posto BDP-a.

Usto treba dodati da su prihodi od ugostitelja, kafića i restorana već u zadnjem tjednu ožujka bili u padu od 96 posto po broju fiskaliziranih računa, prema podacima Porezne uprave od prošlog tjedna.

HTZ godišnje potroši 330 milijuna kuna, ali otkaza neće biti 

I dok nam turizam trpi ogromne gubitke, istovremeno se novci iz proračuna i dalje nezaustavljivo troše na turističke zajednice, kojih u Hrvatskoj ima čak 313 plus HTZ, a spomenimo i kako su rashodi HTZ-a 2019. iznosili 330.636.635 kuna. No otkaza u HTZ-u, kako smo već naveli, neće biti.

Prema Upisniku turističkih zajednica koje vodi Ministarstvo turizma, u turističkim zajednicama je zaposleno 229 direktora i 84 predsjednika turističkih zajednica. Jasno je da ovaj glomazni sustav, čija opravdanost je itekako upitna, troši ogromna sredstva, koliko točno - ne zna se.

Jučer je održano turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice i odlučeno je da će se privremeno ići u smanjivanje plaća u HTZ-u do 30 posto, ali otkaza, kako su nam rekli u HTZ-u, zasad neće biti. Pitali smo što točno znači rezanje plaća do 30 posto i znači li to da se nekome plaća može smanjiti za 5, nekome za 10 posto, pa su nam rekli da će u većini slučajeva to biti rezanja plaća od 30 posto.

HTZ smanjuje plaće do 30 posto, otkaza nema, a turističkim zajednicama se samo preporučuje smanjenje plaća

U HTZ-u su za Index rekli da će dati preporuku turističkim zajednicama po županijama da i one idu na smanjenje plaća, ali to za njih nije obvezujuće, već sve ostaje samo na preporuci.

U Hrvatskoj, kao što smo rekli, ima 313 turističkih zajednica. Recimo, na brojnim otocima ima po nekoliko turističkih zajednica, a samim time i direktora. Kao primjer možemo navesti otok Korčulu na kojemu postoji čak pet TZ-ova. Grad Korčula ima svoju, a općine Lumbarda, Vela Luka, Blato, pa čak i općina Smokvica, koja broji tek oko 1000 stanovnika, ima svoju turističku zajednicu. Korčula nije jedini primjer, ima ih još dosta, pa recimo u Karlovačkoj županiji postoji i Turistička zajednica Četiri rijeke.

>>Gotovo svako selo u Hrvatskoj ima turističku zajednicu, što one uopće rade?

U Upisniku turističkih zajednica možemo vidjeti da gotovo svako mjesto ima svoju turističku zajednicu.

Iako je prije donošenja novog Zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine bilo govora o ukidanju pojedinih TZ-ova, to se nije dogodilo.

Na predstavništva HTZ-a u svijetu lani potrošeno 37,1 milijun kuna

HTZ pak ima i 19 predstavništva u svijetu, a prosječna osnovna neto plaća direktora/voditelja u predstavništvima iznosi oko 3000 eura. Za materijalne troškove poslovanja mreže predstavništava HTZ-a u inozemstvu lani su izdvojena sredstva od 37.100.000 kuna.

Za troškove glavnog ureda HTZ-a lani je potrošeno 21.900.000 kuna, a samo je na plaće u HTZ-u prošle godine otišlo 16.250.000 kuna. Glavni ured HTZ-a zapošljava oko 80 ljudi. Podsjetimo i kako je trošak Glavnog ureda HTZ-a 2016. godine, prije dolaska današnjeg direktora Staničića, iznosio 18 milijuna kuna, a 2019. je trošak, kako smo naveli, iznosio 21,9 milijuna kuna. Radi se o rastu od gotovo 4 milijuna kuna u tri godine.

Kako se financira HTZ?

HTZ ima sličan način financiranja kao, na primjer, Hrvatska gospodarska komora, u smislu da su im prihodi osigurani, a glavni izvori financiranja su im prihodi od boravišnih pristojbi i članarina.

Članarinu turističkim zajednicama prema Zakonu su dužni plaćati svi koji se bave djelatnostima turizma, ugostiteljstva, prijevoza, izdavaštva, osiguranja ili sportskim djelatnostima, a popis svih djelatnosti koje su dužne plaćati članarinu može se pronaći ovdje.

Troškovi i plaće glavnog ureda HTZ-a rastu iz godine u godinu

Koliko su od 2016. do 2019. godine rasli troškovi glavnog ureda HTZ-a kao i njihove plaće, te prihodi od boravišnih pristojbi i članarina, možete vidjeti u tablici.

Dok se 2016. i 2017. trošak glavnog ureda HTZ-a vrtio oko 18 milijuna kuna, 2018. je skočio na 21,3 milijuna kuna, a 2019. na gotovo 22 milijuna kuna. Isto je bilo i s plaćama zaposlenika glavnog ureda HTZ-a. Na njihove je plaće 2016. potrošeno 12,6 milijuna kuna, 2017. je iznos porastao na 12,9 milijuna kuna, a već je 2018. godine taj iznos skočio na 15,1 milijun kuna, te 2019. na 16,2 milijuna kuna.

Dok su građani i turistički radnici punili njihovu blagajnu, u HTZ-u su više i trošili. Njihove su plaće i rashodi, naime, rasli paralelno s prihodima od članarina i boravišnih pristojbi.

Iako su im rasli prihodi od članarina i pristojbi, dobili su i više novaca od države

Tako su od boravišnih pristojbi 2016. uprihodili 119,7 milijuna kuna, 2017. 127,6 milijuna, 2018. su prihodi od pristojbi skočili na 154,8 milijuna kuna, a 2019. na čak 178,3 milijuna kuna.

Rasli su i prihodi od članarina. Tako su 2016. od članarina uprihodili 63,8 milijuna kuna, 2017. su nešto manje - 62,9 milijuna kuna, 2018. su 65,8 milijuna kuna, a 2019. su prihodi od članarina znatno porasli na 75,1 milijun kuna.

Također je vidljivo i kako je značajno porastao i iznos koji HTZ prima iz državnog proračuna.

Tako je 2016. godina HTZ iz proračuna dobila 44,6 milijuna kuna, oko 49 milijuna dobili su 2017. i 2018. godine, da bi taj iznos u 2019. narastao na čak 58,6 milijuna kuna. Dakle, iako im je porastao prihod od pristojbi i članarina, država im je uz sve to dala još 14 milijuna kuna više u zadnje tri godine.

Što se tiče ukupnih rashoda, oni su u posljednje tri godine značajno porasli pa su tako 2016. iznosili oko 265 milijuna kuna, 2017. su smanjeni na 251,8 milijuna kuna, da bi 2018. godine opet porasli na 281,3 milijuna kuna, dok su lani skočili na 330.636.635 kuna.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.