ČLANICA Državnog sudbenog vijeća, te redovita profesorica i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju komentirala je i objasnila kaznenu politiku u Republici Hrvatskoj.

Naime, proteklih se tjedana u javnosti podigla bura oko smanjenja kazne Ivanu Primorcu zbog kojeg su poginule dvije 16-godišnje Makaranke, a kojemu je i prvotno bila izrečena, prema mišljenju javnosti, blaga kazna u visino od dvije i pol godine zatvorila.

U Hrvatskoj trenutno vrijedni zakon prema kojemu je važeća kazna za izazivanje nesreće od jedne do deset godina zatora, no samo iznimno osoba dobije maksimalnu kaznu.

Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu kazala je kako je vlast od 1998. godine svoju kaznenu politiku počela temeljiti na smanjenu zatvorskih kazni, zbog svjetskog trenda ublažavanja kaznenopravne represije, gdje su se počele izricati sve blaže zatvorske kazne ili su se iste zamjenjivale uvjetnom kaznom, društveno korisnim radom i slično.

"Posebni maksimum, odnosno najviša kazna izriče se iznimno ili nikada. S obzirom da samo jedna inkriminacija pokriva cjelokupni promet, pretpostavljam da je zakonodavac izricanje posebnog maksimuma i kazni bližih njemu rezervirao za stradanja većeg broja ljudi u autobusnom, željezničkom, zračnom i brodskom prometu. Naime, zakon je pod iste kaznene okvire stavio i slučajeve delikata počinjenih osobnim vozilima kao i onih počinjenim sredstvima koja prevoze veliki broj ljudi, pa mu se stoga može prigovoriti da je, umjesto da sam izrazi stav o različitoj težini tih djela, to prepustio sudu." - komentirala je Kurtović koja je pojasnila i kakva je praksa u drugim zemljama.

U europskim zemljama postoje dva modela. U prvom, austrijskom, uopće ne postoji prometni delikt, već se osobi koja je skrivila prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom sudi za kazneno djelo ubojstva iz nehaja, a ako je netko teško ozlijeđena osoba odgovara za nanošenje teških tjelesnih ozljeda iz nehaja.

"Drugi model, njemački, sadrži niz posebnih izdiferenciranih prometnih delikata kao delikata ugrožavanja, kod kojih će počinitelj, ako dovede do tjelesne ozljede ili smrti neke osobe, odgovarati za stjecaj kaznenih djela. To znači i za kazneno djelo ugrožavanja javnog prometa i za kazneno djelo protiv života i tijela iz nehaja." - dodala je Kurtović.