Najskuplja prirodna katastrofa 2025. su šumski požari u Los Angelesu
GLOBALNI osigurani gubici od prirodnih katastrofa pali su prošle godine na 108 milijardi dolara, što je pad u odnosu na inflacijski prilagođenih 147 milijardi dolara iz 2024. godine. Smanjenju je pridonijela i činjenica da je kontinentalni dio SAD-a po prvi put u deset godina izbjegao udare uragana, stoji u izvješću koje je u utorak objavila njemačka reosiguravateljska tvrtka Munich Re, piše Reuters.
Ukupna procjena Munich Rea za 2025. godinu neznatno je viša od one tvrtke Swiss Re, koja je u prosincu objavila procjenu od 107 milijardi dolara. Najveći udio u osiguranim gubicima, čak 98 milijardi dolara, odnosio se na štete od poplava, šumskih požara i snažnih oluja.
Taj iznos premašuje desetogodišnji prosjek koji, prilagođen za inflaciju, iznosi 60 milijardi dolara, dodaje se u izvješću. Najskuplja osigurana katastrofa prošle godine bili su šumski požari u Los Angelesu, a slijedile su višednevne grmljavinske oluje koje su u ožujku pogodile središnje i južne američke savezne države.
Upozorenja iz Munich Rea
"Godina je počela loše, s vrlo visokim gubicima uzrokovanim šumskim požarima u Los Angelesu", rekao je Thomas Blunck, član uprave Munich Rea, dodavši: "Čista sreća poštedjela je Sjedinjene Države od udara uragana 2025. godine. Ali zemlja je i dalje broj jedan u statistikama gubitaka."
"Svijet koji se zagrijava čini ekstremne vremenske katastrofe vjerojatnijima", izjavio je Tobias Grimm, glavni klimatolog Munich Rea.
Ukupni gubici i širi klimatski kontekst
Ukupni gubici od prirodnih katastrofa, koji uključuju i neosigurane štete, iznosili su 224 milijarde dolara u 2025. godini, što je manje od 368 milijardi dolara iz 2024. i niže od desetogodišnjeg prosjeka. Druga najskuplja katastrofa prema ukupnim gubicima bio je potres magnitude 7,7 u Mjanmaru u ožujku, gdje je osiguran bio samo manji dio štete.
Ovi se podaci pojavljuju u kontekstu globalnog zatopljenja. Europska agencija za okoliš u izvješću objavljenom u lipnju prošle godine navela je da je globalna prosječna temperatura između 2015. i 2024. bila za 1,24 do 1,28°C viša od predindustrijskih razina, što to desetljeće čini najtoplijim zabilježenim u povijesti.