PETI JE dan ruske invazije na Ukrajinu.

>> Gotovi pregovori, oglasile se Ukrajina i Rusija. Oko Kijeva odjekuju eksplozije

Trenutno se vode velike borbe za Harkiv i Kijev, a cijeli svijet iščekuje rezultate pregovora koji se održavaju na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, u blizini rijeke Pripjat. Jučer je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se nuklearno oružje stavi u stanje visoke pripravnosti.

Upute o nuklearnom oružju podsjećaju na hladni rat

Neovisno o tome kako će se okončati ovaj sukob, upute o nuklearnom oružju podsjećaju na zbivanja u hladnom ratu, kad je svijet živio u strahu od rata između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, odnosno zapadnog i istočnog bloka, koji bi se vodio nuklearnim naoružanjem.

>> Može li Putin samostalno lansirati nuklearne projektile?

Strah od nuklearnog oružja obilježio je generacije koje su stasale u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, a nakon pada Berlinskog zida 1989., odnosno raspada SSSR-a 1991., zaboravilo se u kolikom je grču od eskalacije sukoba svijet bio.

Taj strah ponovo je aktualizirao Putin, što sugerira da bi svijet mogao možda ponovo u blokovsku podjelu, u kakvoj je bio od 1947. do 1991. godine. 

Svijet je opasnije mjesto nego prije nekoliko godina

Je li tako nešto realno?

>> BBC: Je li ovo početak novog hladnog rata?

Svijet je posao opasnije mjesto nego što je bio prije nekoliko godina, piše za BBC John Simpson. Stare hladnoratovske godine bile su jednostavnije, a pravila su uglavnom bila puno jasnija - ako je jedna strana upala u prostor druge, postojala je mogućnost potpunog obostranog uništenja.

To se nikada nije dogodilo, iako se rat više puta neugodno približio. Bitna je tu i uloga Kine, koja je, kako podsjeća Simpson za BBC, u posljednjih deset godina počela stvarati novi blok s Rusijom, ne nužno neprijateljski nastrojen prema Zapadu, ali pružajući si međusobnu podršku u suočavanju sa zapadnim kritikama.

Kina bez osude ruske invazije

Što se tiče ruske invazije na Ukrajinu, nju Kina izbjegava osuditi, odnosno kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbija nazvati rusku akciju protiv Ukrajine invazijom.

> >Kina i dalje odbija nazvati ruski napad invazijom

Na dnevnom brifingu za vijesti u Pekingu glasnogovornik Wang Wenbin ponovio je stav Kine da, iako poštuje teritorijalni integritet svih zemalja, također razumije legitimnu zabrinutost Rusije za sigurnosna pitanja.

Što se tiče kineske uloge, treba u obzir uzeti i riječi Charlesa A. Kupchana, člana Vijeća za nacionalnu sigurnost u administraciji Baracka Obame. Za LA Times rekao je da je Kina dugogodišnji ruski saveznik.

"Ali Kinezi, za razliku od Putina, ne vole poremećaje. Oni vide da je Putin sve preokrenuo naglavačke i ne misle da je to dobra ideja. U interesu je Sjedinjenih Američkih Država da to iskoriste", kaže on.

Vidmarović: Ovo je opasnije od onoga u 20. stoljeću

Pitamo hrvatskog stručnjaka, vanjskopolitičkog analitičara dr. sc. Branimira Vidmarovića, više o ovoj temi.

"Kako kažu vodeći stručnjaci, hladni rat je počeo još 2014. godine, a polako se zahuktavao prije toga. Mnogi su mislili da je taj hladni rat trgovinski okršaj s Kinom, a zapravo traje od 2014. godine. Ovo što se sad događa je opasnije od onoga što je bilo u 20. stoljeću", govori Vidmarović.

"Situacija se promijenila, ljudi su zaboravili na strah od nuklearnog oružja, promijenila se i kultura informiranja, medija. Prije nije bilo mogućnosti komuniciranja preko Twittera, već su državnici govorili direktno, a to je utjecalo na mišljenja. Sad se stvaraju 'mjehurići' mišljenja, začahurivanja. Nekoć je bilo čišće i direktnije", govori.

"Onda se i prepoznala mogućnost uzajamnog uništenja. Imali smo Karipsku krizu 1962., a 1963. su se maknule nuklearne rakete. SSSR je to napravio s Kube, a SAD iz Turske. Nakon toga je došlo do zatopljavanja odnosa", kaže.

Dodaje da je sad teško reći kakva će biti podjela.

"Možda ćemo imati i podjelu na tri, četiri pola"

"U ono doba je bilo jasno, imali smo istočni i zapadni blok. Sad zapadni svijet više nema utjecaja na jugu, odnosno u zemljama Latinske Amerike, ali ni u Kini, Indiji, jugoistočnoj i istočnoj Aziji. Tu je i islamski svijet. Općenito, svijet je postao veći, zemlje su se uzdignule. Ne ovisi više sve o Sjedinjenim Državama i Rusiji. Jako me zanima i hoće li biti i više od dva bloka, možda tri ili četiri, svatko sa svojim interesima."

"Rusija forsira to novo razdoblje, ali ona neće biti glavni uživatelj moći u novom poretku. Neće više biti glavni akter. Nekoć smo imali slabiju Europu. Sad je to drugačije, sad imate Tursku koja ravnopravno razgovara s Rusijom. Jednog dana kad, kako kaže pjesma Prljavog kazališta, ovaj rat završi, neće biti Amerikancima i Rusima lako kreirati stvari pod svojim uvjetima", zaključio je Vidmarović.

Bandov: Gotovo sve države Europe su pronašle zadovoljavajuće mjesto u novim okvirima 

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Goranom Bandovom, redovitim profesorom međunarodnih odnosa i diplomacije te rukovoditeljem Sveučilišnog ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu. 

Pitali smo ga da opiše svijet koji nije funkcionirao po sistemu hladnog rata, odnosno razdoblje od kraja komunizma do danas.

"Svijet je odahnuo na tren i činilo se kako su sve mogućnosti otvorene. Građani država istoka željeli su slobode i ekonomski standard zapadnih zemalja. Snažnom transformacijom svojih društava pripremali su se na ujedinjavanje sa zapadnim državama. Prvo je ujedinjenje išlo kroz institucije povezane uz pitanja demokracije i vladavine prava, kao što je Vijeće Europe, a kasnije i kroz one sigurnosno-vojne, poput NATO-a, i na kraju kroz političke i ekonomske, kao što je EU", govori. 

"Taj proces je bio pun izazova, ali i nada. Gotovo sve države Europe su pronašle svoje zadovoljavajuće mjesto u novim okvirima, posvećujući sve prvenstveno dizanju kvalitete života svojih građana", rekao je Bandov. 

"Mislim da smo daleko od hladnog rata 2.0"

Ističe da smo danas opet u uzburkanim vodama, kada nam se može učiniti da je vrijeme mira i sloboda iza nas.

"No, upravo zbog toga moramo biti još glasniji i odlučniji u borbi da zadržimo stil života koji vodimo, da imamo slobodu misliti i reći što vjerujemo i želimo, za dosegnute razine vladavine prava i ljudskih prava koja su postala naš život", govori Bandov.

A koliko je realna opcija hladni rat 2.0?

"Mislim da smo dosta daleko od hladnog rata 2.0 jer ne znam tko bi bio na drugoj strani. Čini se kako ni sami Rusi ne žele biti na toj drugoj strani kada pratimo reakcije koje dolaze iz Rusije, a tiču se Putinovog rata u Ukrajini. Istovremeno, ekonomske sankcije će značajno utjecati na kvalitetu života građana, ali i samih oligarha, tako da sam sve uvjereniji da na toj drugoj strani u Europi neće biti nikoga za uspostavljanje hladnog rata 2.0", riječi su Bandova.

Ali ako bi do toga došlo, kako bi taj svijet mogao izgledati, koje bi bile razlike naspram one prve blokovske podjele?

"Svijet podjela zasigurno bi se pomaknuo nekoliko koraka unazad. Niz svjetskih uspjeha, inovacija, tehnologija rezultat je snažne međunarodne suradnje, tako da bi hladnoratovsko razdvajanje bilo pogubno za daljnji razvoj i održivost smjera koji smo kao globalno društvo zadali. Nama kao svijetu trebaju sve države na strani dobra, napose vodeće sile svijeta, jer samo tako možemo dizati kvalitetu života i ekonomski standard svojih građana", govori Bandov.