U TIJEKU je sjednica vlade. Live streaming možete pratiti na Indexu

Po riječima Plenkovića s početka sjednice vlade, s koje će danas u sabor biti upućen prijedlog proračuna za 2023. godinu, vlada želi da proračun za 2023. bude i dalje u funkciji ublažavanja krize izazvane covidom, inflacijom i drugim ugrozama standarda građana kako bi se on očuvao, ali i dobrog funkcioniranja gospodarstva kako bi se sačuvao gospodarski rast i razvoj.

Pored toga, kako je rekao, vlada želi omogućiti sigurnost građana, uz nastavak rasta plaća i mirovina. Plenković ističe da je u proračun uračunata povišica za zaposlene u javnom sektoru dogovorena sa sindikatima.

"Novi proračun donosi se u kontekstu ublažavanja krize zbog covida, ruske agresije na Ukrajinu i njezinoga učinka na cijene energenata i hrane, inflaciju i poremećaje u opskrbnim lancima, ali odnosi se i na vrijeme u kojemu će Hrvatska biti članica i europodručja i šengenskog sporazuma", rekao je Plenković. 

Utjecaj na ekonomski i gospodarski razvoj

To, po njegovim riječima, mijenja međunarodni položaj Hrvatske i utječe na budući ekonomski i gospodarski razvoj. Politika upravljanja javnim financijama prije covid-krize dovela je, po njegovim riječima, do toga da Hrvatska iz proračunskog manjka prijeđe u višak, kreditne agencije joj dignu rejting u investicijski, a sve je to postignuto u uvjetima snažne političke stabilnosti.

Vladina projekcija rasta za ovu godinu od 5.7 posto je, kaže Plenković, skromnija od očekivanja međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija. Za iduću godinu vlada projicira rast BDP-a od 0.7 posto. Nakon toga, za 2024. projicira se rast od 2.7, a u 2025. godini 2.6 posto. Stoga je, kaže Plenković, iduća godina "prijelazna i specifična u pogledu rasta". Završetak saborske rasprave o prijedlogu proračuna za 2023. godinu Plenković očekuje do kraja studenoga.