Karolina Vidović Krišto je Vanđelića upitala o tome je li ga u njegovim odlukama usmjeravao premijer Plenković.

"Mene nitko nikad ne usmjerava. Ne mogu prihvatiti da me netko usmjerava, pa ni Plenković. Mi smo 2016. godine uskladili interne akte", kazao je.

Govoreći o zatvaranju Rafinerije Sisak, kazao je: "Moja vlada je rekla da je to njezin interes."

"Ako je to bilo štetno, zašto vi niste djelovali? Imali ste naknadu od 35 tisuća kuna. Jeste li šutjeli zbog te naknade? Isto ste učinili i Croatia osiguranju. Držati ljestve lopovu je isto kao da ste lopov", rekla je Vidović Krišto.

Vanđelić je istaknuo da je hrvatski zakonodavni okvir dovoljno dobar za korporativno djelovanje. Kompanije poput Ine imaju dobre sustave koji sprječavaju prevare, napomenuo je.

"Nakon što je izbila afera, bilo je za očekivati da će Hanfa izvršiti pregled. Pitanje je tko je pokrovitelj. Možda smo pokrovitelja mogli otkriti da smo pustili novac u Švicarsku i vidjeli tko će onda doći po njega", kazao je. Smatra da su interne kontrole Ine primijetile da se nešto događa i da su obavijestile nadređene.

"Mislim da je spoznaja unutar Ine postojala i zašto se Ina s time nije obračunala, to će se saznati", naveo je i istaknuo da je netko trebao primijetiti da se nešto čudno događa.

"Strane banke su primijetile da se nešto čudno događa po računima nekim klijentima i one su to izvijestile. Žao mi je što to nije prije vidjela Porezna jer su sigurno neki imali i prije sumnjive transakcije", rekao je.

Željko Jovanović ga je pitao kako to da se on, koji je ukazivao na probleme, našao u nemilosti premijera, a drugi, koji su imali prste u medu, imaju povjerenje premijera.

"Ne bih rekao da sam u nemilosti. Bit ću i dalje svoj čovjek što god tko mislio. U dijelu HDZ-a sam imao veliku podršku kod mnogih stvari o kojima sam danas govorio. I u drugim strankama ima ljudi koji su poduzimali ovakve i onakve korake. I danas dobivam poruke ljudi iz HDZ-a kojima se sve ovo gadi. Pitanje je zašto su ljudi kukavice i stavljaju vlastiti interes iznad nacionalnog", rekao je Vanđelić.

Potom ga je Mirela Ahmetović pitala više pitanja, je li bio zadužen za organizaciju, je li dobio ponudu vlade na uvid MOL-u, je li službeno obaviješten o odbijenici Mađara...

"Ne znam nikoga tko je sudjelovao na izradi tih dokumenata. To se odvijalo u razini tajnosti koja meni nije jasna. Mislim da nitko nije vidio tu ponudu. Bilo bi tu zanimljivo vidjeti cijenu. Zašto nije došlo do otkupa dionica? Razlog vjerojatno leži u političkim razlozima. Kompleksno je pitanje zašto nije došlo do otkupa", kazao je.

Uslijedila su pitanja Vanđeliću. Dalija Orešković pitala je o mailu vlade i je li ga potpisao resorni ministar ili predsjednik vlade. Zamolila je pojašnjenje izvještaja da Ina ne posluje po zakonima te u kojem je to razdoblju bilo.

"Mail je poslao ministar Ćorić. Dokument nema oznaku tajnosti i smatram da se može javno objaviti. Što se tiče izvještaja vladama RH, imam ih. U njima smo upozoravali da organizacija Ine i njezini interni dokumenti nisu sukladni Zakonu o trgovačkim društvima. Za vrijeme mog mandata smo uspjeli uskladiti interne akte Ine sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Ina ima dualistički sustav - Nadzorni odbor (NO) i Uprava, nitko drugi ne donosi odluke. 2011. kad sam prvi put bio član NO-a, bio sam šokiran i o tome sam pisao Upravi. Ostalo je i dalje u dodatku ugovora da MOL upravlja Inom i zato propisuju određene procese. Što se tiče Hanfe, izvanredni nadzor su obavljali 2011. i podnijela je dvije kaznene prijave", odgovorio je Vanđelić.

"Ova pljačka u Ini se nije mogla dogoditi a da kontrolni mehanizmi to ne primijete. Pozvao bih vas, saborske zastupnike, da se pozovete i žešće pobunite protiv svih koji negiraju naše institucije i da odgovaraju tijelima države. Tražite da javnost dobije na uvid dokumente koji dokazuju milijarde dolara štete. Ako je vlada u dilemi ili strahu, izglasajte izlazak iz međudioničkog ugovora i da ga proglasite ništetnim - to je isti ugovor zbog kojeg je osuđen Sanader", istaknuo je Vanđelić.

"Rješenje je potpisivao državni tajnik, govori se o stotinama milijuna oprosta. Uprava Ine je u lipnju 2021. potpisala obvezujući sporazum o tome da će, nakon što MOL kupi OMV Slovenija, Ina otkupiti 25%, pri čemu je Ina odustala od prava prvokupa tog društva, a nije imala dubinsku analizu. Sve su to nerazboriti potezi i direktno uplitanje vlade u poslovne odluke Ine. 

Postoji videodokaz, kad samo razgovarali o smjeni devet direktora u Ini 2021., pri čemu je Škugor napedovao iako je napravio štetu za Inu. G. Škugor je ponovno promoviran na razinu 4, pri čemu se smjenjuju kvalitetnije osobe."

"Čudna je također izjava članice Uprave Ine koja je rekla da je Sisak uzrokovao velike godišnje gubitke. Prema tome ispada da bi dobit Ine trebala biti puno veća. Ne vjerujem da je Sisak imao takav utjecaj na gubitak, smatram da ga je trebalo modernizirati. Ne vjerujem da je ponuda za kupnju Ine postojala. O tome se pričalo, ali Uprava je rekla da nema spoznaje.

Nakon dvije godine 2019., kad smo vidjeli da nije ugovoren ni konzultant na otkupu Ine, napravili smo svoj materijal oko otkupa Ine, koji daje odgovore na sva pitanja. Predali smo to ministru Ćoriću, uz to da sam prihvatio obavezu da dokument ne dajemo nigdje u javnost, što smo napravili. Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim."

"Dopis ministra govori da je zatvaranje Rafinerije protivno interesima Hrvatske. Ina će uložiti maksimalne napore da poveća transport prema Mađarskoj i Slovačkoj, to je suludo. Po zakonu o trgovačkim društvima, tko god to potpisuje, to nije po zakonu. Osim ako je MOL to platio.

Mi smo energično reagirali, dobili smo naputak da se čujemo s vladom, prekinuli smo sjednicu i izašli smo na konzultacije. Telefonski smo rekli da se protivimo zatvaranju Rafinerije Sisak jer smo godinu dana ranije dobili dokument s grbom RH, gdje se jasno navodi da je to protivno interesu RH. Dobili smo odgovor da ćemo mailom dobiti suglasnost. Što se tiče Siska, tema je kompleksna. On je problematičan i njegovo postojanje je upitno."

"I danas tržišna vrijednost MOL-a i Ine su približno jednake", rekao je Vanđelić i dodao: "Bio bih za to da RH snizi udio vlasništva u Ini, ali i dalje upravlja strateškim interesima. Kako ćemo mi djeci objasniti kako su vlade donosile odluke o Ini kao strateškoj kompaniji koja čini skoro 10 posto hrvatskog BDP-a? Mislim da je tek sad jasno ljudima što je Ina, kad je nastupilo energetsko siromaštvo. Imamo strukturni sistemski problem o kojem Hrvatska nije donosila dobre odluke."

"Bio sam svjedok na suđenju protiv Sanadera, na arbitraži. Iako nismo imali zaštitu države, moj stav oko Ine ostao je isti. U NO Ine imenovala me vlada na čelu s Oreškovićem. Da podcrtam koliko je tema važna - svoju imovinu sam javno pokazao, a zbog nedostatka volje za borbu protiv korupcije, nisam htio ući u politiku. Za upravljanje Inom potrebno je pročitati dokumentaciju i zakone", naglasio je i pročitao što treba pratiti da bi se razumjela problematika.

"Došao sam temeljem poziva kao porezni obveznik, branitelj i netko tko je deset godina imao spoznaje o tome kako Ina funkcionira. Došao sam u nadi da ćemo otkupiti Inu, koja je strateška kompanija. Smatram osobno da neodazivanje ovakvom tijelu mene smeta, smatram da institucije RH trebamo poštovati i ne mogu prihvatiti da se neki na ovako nešto ne odazivaju", rekao je na početku.

Prije saslušanja Nikola Grmoja pročitao je pismo Gordane Sekulić. U pismu se očitovala o prijašnjem stanju u Ini. Sekulić je bila u NO-u Ine 2011. i 2012. Kaže da su se tada uočavali problemi i o tome izvještavali članove vlade.

"Problemi s kojima smo se tada suočavali danas su još izraženiji", stoji, među ostalim, u pismu.

Članovima Antikorupcijskog vijeća stigao je dopis i nekadašnje članice Nadzornog odbora Ine Maje Rilović, koja je kao predstavnica radnika u dva navrata bila izabrana u NO Ine, s molbom da se njena izjava pročita na današnjoj sjednici na koju nije mogla doći zbog zdravstvenih razloga.

Grmoja je pročitao njezino pismo u kojem je navela da je često ukazivala na važnost opstanka Ine. "Ukazivala sam na problematiku putem dopisa ministrima, sudjelovala sam i na burnim sjednicama NO-a od 2011. do 2012. godine, iznosila sam javno protivljenje takvim upravljanjem", pročitao je Grmoja.

"Prema dostupnim podacima unatoč uspješnim nastojanjima da Rafinerija Sisak opstane, nakon mog odlaska iz NO-a konvencionalna prerada u Sisku je ipak prestala i Rafinerija je ugašena. Zabrinjavajuće je to što se nije pristupilo promjeni upravljačkih prava i modela upravljanja Inom", stoji u pismu.

Mikuš je otvorio prezentaciju i počeo govoriti o radu sindikata čiji je šef bio. Grmoja ga je prekinuo i pitao da kaže o kojim mogućim koruptivnim radnjama u Ini zna i da to ispriča. Pitao ga je više puta ima li kakvih saznanja o mogućoj korupciji u nekoliko rečenica.

Mikuš je rekao da ne može ispričati to ukratko, već da moraju vidjeti širu sliku. Grmoja je naredio da se dvije Power Point prezentacije prebace svim članovima Vijeća i zastupnicima te rekao da kad pregledaju prezentacije i utvrde ima li smisla, pozvat će ga u novom terminu da ispriča što je htio.

Mostov Zvonimir Troskot upitao je koliko je ljudi otpušteno iz sektora istraživanja i razvoja u Ini, Mikuš je rekao da su oni pratili Ina d.d.

"Ne sviđa mi se ova intonacija kojom govorite i kojom mi poput vašeg stranačkog kolege stavljate u usta nešto što nisam rekao", rekao je Mikuš.

"Nismo ovdje da bismo se svidjeli jedni drugima, nego da dobijemo odgovore na pitanja", rekao je Troskot.

"Ina je bila platforma za pljačku od Tita pa očito do danas. 2008. je bila pred bankrotom. To je vrijeme kad su sve druge kompanije u svijetu imale najveće dobiti u povijesti. Kako je to moguće?" upitala je Karolina Vidović Krišto.

Inu je nazvala dubioznom tvrtkom za koju Hrvatska plaća ogroman ceh.

"Kako su sve naftne kompanije uspješne, a Ina koja dominira tržištem u gubitku?" upitala je Mikuša.

"I ja bih se zapitao kako je to moguće. Ja vam na to pitanje ne mogu dati odgovor, ali se slažem s vama", rekao je Mikuš.

"Znam da se ministar Vrdoljak u ono vrijeme predstavljao da je on glavni pregovarač i da je valjano samo ono što on kaže ili iskaže u pisanom obliku. Nitko drugi nije mogao raditi ništa, pa izgleda ni predsjednik NO-a ni predsjednik vlade. Koliko sam ja pratio medije, izgleda da ga je minirao ministar Vrdoljak. Eto, to vam je priča o korporativnom upravljanju. Ne bi bilo toliko trvenja, ali političari ne bi imali o čemu pričati", rekao je Mikuš.

"Mi kao sindikat nikad nismo imali problema s ljudima iz MOL-a koji su bili u Ini. Mogu vam reći da su oni bili alibi za mnoge nepodopštine naših direktora. Ja sam to doživio jedanput", rekao je Mikuš. Naveo je primjer.

"U Croscu nisu isplaćena prava iz kolektivnog ugovora. Ja sam odlazio do direktora Crosca u nekoliko navrata tražeći da se ta prava isplate ljudima. Radilo se o neka 4.5 milijuna kuna. Znate koji sam odgovor dobivao? Mi bi isplatili, ali ne daju Mađari. Što bi vi napravili u toj situaciji?" upitao je Mikuš.

Dodao je da je u jednom navratu upitao člana MOL-a zašto nisu dali da se isplate sredstva. "Kad je došao, znate koliko je trebalo da se riješi problem? Niti tri minute. Sljedeći dan ja sav veseo idem direktoru da mu kažem, on je bio jako ljut što sad mora te novce isplatiti, a on je to mislio isplatiti za nešto drugo", rekao je Mikuš.

S ljudima iz MOL-a je bilo teško pregovarati, rekao je. "To su bile teške bitke i trebalo se s time nositi. Međutim, kad je nešto dogovoreno, nisu nikad nijedno pravo htjeli eskivirati. A s našima, nažalost, to nije bio slučaj", rekao je Mikuš.

"Mislim da je i vlast doprinijela da rafinerije budu nerentabilne. Kad je rafinerijama bilo teško, uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i tu je još pala rentabilnost. U rafinerijama je na kraju prerade ostajalo 13 do 17 posto teškog ostatka. To je veliki postotak i upravo sad u Rijeci rade da se iz toga izvuče korist. Međutim, ima jedna stvar o kojoj nitko ne priča. To je bilo pred moj odlazak u mirovinu 2015. godine.

Bio je prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i da se uz to izgradi moderni logistički centar. To se moglo napraviti samo uz dogovor dva najveća dioničara Ine. U to vrijeme, kad je taj prijedlog izašao, mi kao sindikat smo se odredili po tom pitanju i podržali smo ga jer smo smatrali da je to jako dobro rješenje", rekao je Mikuš.

"To nije nikad realizirano, jer nije nikad došlo do dogovora. Sad ćete mi reći da opet branim MOL, ali do dogovora nije došlo ne radi MOL-a, nego radi naših", rekao je Mikuš.

"Gospodine Grmoja, vi mene stalno navlačite da rečem nešto što biste vi htjeli čuti. Budite toliko ljubazni pa mi recite što želite čuti", rekao je Mikuš.

Grmoja mu je rekao da su njegovi odgovori suspektni i da se izvlači od konkretnih odgovora.

"Mijenjate iskaz, ali to je vaše pravo", rekao je Grmoja. "Ja ništa ne mijenjam", odgovorio mu je Mikuš.

"Ja nisam političar da trebam skupljati nekakve poene, da radim predstavu", rekao je Mikuš.

"Mislite li da je zatvaranje rafinerije Sisak bilo zbog gubitka?" upitao je Grmoja.

"Rafinerija nafte Sisak stvarala je i veći gubitak od 100 milijuna, ali ne mislim da ju je zbog toga trebalo zatvarati. Gospodin Štern je mislio da je treba zatvoriti. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, predložio je da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna rafinerija proda, a novcem koji bi se dobio privatizirala bi se druga", rekao je Mikuš.

Dodao je da MOL nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak. "Rafinerija u Sisku je u nekom periodu bila subvencionirana od strane Naftaplina temeljem niže cijene nafte. Znači, stvarala je gubitke. I sad se vraćamo na ono pitanje koje sam vam ja postavio. Davno prije je trebalo modernizirati Inine rafinerije. Za to je bilo novca. Davno prije kad govorim, to je bilo prije preuzimanja Ine, to se moglo napraviti za puno manje novca i uz puno bolju tehnologiju", rekao je Mikuš.

Na Grmojino pitanje je li ikad javno ukazivao na vođenje kompanije koje nije bilo u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Mikuš je odgovorio da sigurno nije kao član NO-a te da ne zna je li to učinio kao član sindikata, dodajući da ne zna na što Grmoja cilja.

Na pitanje je li ovakvo vođenje Ine od strane MOL-a dovelo do toga da je Ina jača kompanija nego što je bila kad je MOL ušao u nju 2003., Mikuš je odgovorio protupitanjem. 

"Ako je Ina bila jača kompanija 2003., zašto nije modernizirala rafinerije? Onda bi rafinerije bile moderne, rentabilne i nitko ne bi bio u situaciji da razgovara o zatvaranju rafinerija, ako je ona rentabilna. A sad se vi zapitajte zašto nisu obnovljene", rekao je Mikuš.

Na pitanje je li Ina pretvorena u podružnicu MOL-a, odgovorio je da nikad nije imao dojam da je Ina podružnica MOL-a. 

"Ja nikad nisam imao dojam da je Ina podružnica MOL-a. Ja sam imao puno sukoba s predstavnicima MOL-a po raznim pitanjima i mogu reći da se može napraviti, ako znate što želite, ako mislite da je to moguće i ako za to imate argument. Prema tome, prestanite govoriti da ja branim MOL. Ja ne branim MOL, ja govorim istinu. Ako nekome ta istina nije po volji, onda se taj treba zapitati što je s njim. Prestanite mi imputirati nešto", rekao je Mikuš.

Nakon izlaganja Bože Mikuša, bivšeg predstavnika radnika u Nadzornom odboru Ine, Grmoja je rekao da je Mikuš u ranijim istupima branio MOL, što je zasmetalo Mikušu i dovelo do prepirke. 

"Nemojte mi stavljati u usta nešto što ja nisam rekao. Pazite, vi možete imati svoje mišljenje, ali to mišljenje ne možete stavljati u moja usta", uzvratio mu je Mikuš.

"Vi branite model upravljanja Inom i MOL", rekao je Grmoja. 

"Ništa ja ne branim. Mogu vam hrpu dokumenata pokazati gdje se i napadamo", rekao je Mikuš.
 

''Imam prezentaciju koja je dostavljena i predsjedniku Republike. Dobio sam dopis iz Ureda predsjednika u kojem je odgovoreno da je predsjednik pažljivo proučio tu prezentaciju, ali nije ništa poduzeo. Kad je pročitao prezentaciju, vjerujem da je vidio hrpu protuzakonitih radnji i da ga je to toliko pogodilo da nije mogao ništa poduzimati u vezi toga'', kazao je bivši predstavnik radnika Ine u NO-u.

"Ima puno toga i trebalo bi se možda i time baviti", rekao je Mikuš pokazujući bunt dokumenata.

''Možemo ugrubo reći da govorimo o dva dioničarska ugovora, a na jedan i na drugi je bilo puno primjedbi. Ja smatram da su ljudi koji su radili na izradi dioničarskih ugovora napravili najbolje što su u datom trenutku mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan ugovor koji meni izgleda puno gori.

Kao što sam rekao, na NO-u je bilo suglasje između jedne i druge strane, jedino je došlo do malih problema na 12. sjednici na kojoj sam bio, to je bila treća sjednica u 2014. godini - bilo je rečeno da je u Upravi bilo trvenja oko nabave nafte, navodno zato što je nabava prebačena iz Interine u Londonu na MOL-ov kredit. To ima karakter poslovne tajne i o tome ne mogu govoriti'', rekao je Mikuš.

Kazao je da je dobio informacije nakon kojih ga je začudilo trvenje oko nabave nafte.

''Puno je bilo riječi o modelu upravljanja Ine. Svi istupi ljudi iz politike, pa i nekih stručnjaka, možda i stručnjaka pod navodnicima, išli su za tim da se samo po sebi podrazumijeva da će Ina bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana. Ja mislim da je to pogrešan pristup. Mislim da je važno da Inom upravljaju stručni i sposobni ljudi, a ako takvi upravljaju, onda je manje važno koje su nacionalnosti'', istaknuo je Mikuš.

Objasnio je da je u NO-u Ine bio relativno kratko, no da je dosta dugo bio u sinidikatu: ''Sindikat je intenzivno pratio sve što se događalo u Ini i oko Ine i zato bih vam puno više o vašoj temi mogao reći s osnova informacija koje smo imali mi u sindikatu nego s osnova onoga što je bilo na NO-u.''

Na početku je kratko podsjetio na svoje djelovanje u Ini, a potom počeo izlaganje koje je pripremio na prezentaciji. Napomenuo je da će svaka njegova tvrdnja biti potkrijepljena dokumentima.

"Dok sam ja bio u NO-u, vladalo je suglasje između hrvatskih i mađarskih članova", rekao je.

Rekao je da se ne osjeća da je pod napadima jer je Grmoja na početku rekao da je vladajuća većina napadala Most i sve oko ovog Vijeća. Predložio je da se na Vijeće pozovu Tomislav Panenić, Božo Petrov i Zoran Milanović, a onda u svom stilu izveo show.

Zekanović je izvadio kartone s likovima spomenute trojice i "posjeo" ih pokraj sebe. Došlo je do kratke prepirke između Grmoja i Zekanovića, a onda je Mostovac usvojio Zekanovićev prijedlog uz nekoliko opomena.

''Vi ste došli ovdje napraviti cirkus'', kazao je Grmoja, a Zekanović mu odgovorio da on radi cirkus.

Mostov zastupnik Nikola Grmoja otvara saslušanje kojim predsjeda. 

"Ovo će imati velikog utjecaja na rasvjetljavanje odnosa MOL-a, Ine i hrvatske vlade", rekao je. Spomenuo je moguću veleizdaju, a onda govorio o zatvaranju rafinerija u Sisku i Rijeci.

Utvrdio je da kvorum za saslušanje postoji, a onda još jednom pozvao Plenkovića, Ćorića i Filipovića.