ZVONIMIR Savić, posebni savjetnik predsjednika vlade za ekonomska pitanja, Mladen Vedriš, profesor na Visokom učilištu Effectus, i Vedrana Pribičević, ekonomistica iz Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, gostovali su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog i govorili o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te BDP-u.

U svojim proljetnim ekonomskim prognozama Europska komisija blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu na 6.1 posto. Tada bi BDP trebao premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom i biti među najbrže rastućima u Europskoj uniji.

Mladen Vedriš smatra da je nagoviješteni postotak procjene za Hrvatsku dobar, imajući u vidu pad koji smo ostvarili u godini iza nas: "Hrvatska je izložena pandemiji i to utječe na turizam, tržišne usluge, zračni promet, promet, tako da ove oscilacije od 5.2 ili 5.5 posto ovisit će o iduća 3-4 mjeseca. Rast treba biti trajan kako bismo nadoknadili deficite koje smo ostvarili. Tu su važne, s jedne strane, financijska sredstva koje ćemo povući iz EU i, s druge strane, reforme koje moramo provesti, ne samo kako bismo osigurali ta sredstva nego kako bismo, u onom razdoblju koje dolazi, konačno bili osposobljeni da nam je potrebno što manje raznih pomoći. Kamo sreće da se pomaknemo prema neutralnoj zoni, a da sutra postanemo neto davatelji, a ne neto primatelji pomoći. O reformama se dugo govori, možda je sad prilika ozbiljnije krenuti."

Zvonimir Savić je istaknuo da je u svim zemljama EU prošle godine zabilježen osjetan pad gospodarstva, pa tako i u Hrvatskoj: "Hrvatska je zabilježila pad od 8 posto. Ohrabruju naznake dosta brzog i jakog gospodarskog oporavka. Prognoze iz EU su poprilično podudarne i bliske i očekivane onima Ministarstva financija i vlade RH. Rast u 2021., koji se očekuje od 5 posto, je u stvari prilično snažan. On je četvrti po redu ako možemo uspoređivati s ostalim državama EU. Očekivana stopa gospodarskog rasta od 6.1 posto stavlja nas pri sam vrh u smislu dinamike rasta stope gospodarstva u EU, odmah nakon Španjolske."

Vedrana Pribičević smatra da je jedan od glavnih problema procjene da se u cijelu procjenu moralo ugraditi način na koji se troše i dinamiku na koji će se trošiti sredstva: "Tako da u ovu vrlo optimističnu procjenu ulazi pretpostavka da će Hrvatska u dvije godine uspjeti povući 40 posto ukupnih sredstava u narednom šestogodišnjem razdoblju. To je vrlo optimistično i ta procjena ima veliku dozu neizvjesnosti. Nešto će se bitno morati promijeniti s dinamikom koju EU fondovi pristižu u Hrvatsku, isplate se vrše. Te stope će jedino biti dohvatljive ako se apsorpcija fondova bitno ubrza. Tu procjenu treba uzeti s dozom rezerve, ali treba služiti kao nit vodilja i pokazatelj što je moguće."

Savić se ne slože s Vedranom Pribičević oko apsorpcije sredstava da je to neizvjesno i vrlo optimistično.

"Procjene utjecaja Plana oporavka na gospodarski rast radile su i svjetska banka i MMF. Po njihovim procjenama, implementacija Plana oporavka i otpornosti, iz kojih Hrvatska ima na raspolaganju 6.3 milijarde eura do sredine 2026., pokazuje da ima izuzetno dobar učinak na gospodarski rast. Pogotovo 2022. i 2023. godina, u kojima se očekuje stopa gospodarskog rasta gotovo 1 i pol postotni bod veća nego što bi to bilo bez provedbe Plana oporavka. Ako gledamo kraj implementacije, samo u 2026. godini bi naš BDP bio 17 milijardi veći nego što bi bio bez provedbe Plana.

Kroz provedbu reformi Hrvatska, kao i druge zemlje, dobiva bespovratna sredstva za poticanje provedbe reformi. Reforme trebaju biti i jesu u području obrazovanja, socijalne skrbi, tržišta rada, održivog razvoja, prometu, energetici, vodnom gospodarstvu, pravosudnom sustavu i slično. To su sve područja gdje Hrvatska mora donositi i provesti aktivnosti kako bi utjecali tako i na buduću jaču otpornost gospodarstva", rekao je.

Javna nabava je velik korupcijski rizik

Vedrana Pribičević je istaknula da u Hrvatskoj javne nabave imaju prilično velik korupcijski rizik i stavljanje poduzetnika isključivo u poziciju toga da fingiraju u cijelom planu kroz javne nabave, nažalost, možda neće imati efekte koje želimo, a to je visok ekonomski rast.

"Velika je razlika koji su fondovi ugovoreni i koliko je isplaćeno sredstava. Hrvatska ima, nažalost, manje isplaćenih sredstava o kojima se govorilo. Jedan od glavnih razloga je spor proces javnih nabava, koji treba ubrzati i ugraditi antikorupcijske mehanizme", rekla je.