"TRENUTNO nemamo", to je ono što njemački pacijenti sve češće čuju u apoteci. Već mjesecima postoje problemi u isporuci lijekova, primjerice onih protiv bolova, visokog tlaka, astme i gihta, kao i antibiotika, javlja Deutsche Welle.

Učestale poteškoće u opskrbi lijekovima koji se najviše traže sve je veći problem za njemačke ljekarne i pacijente. S njime se već mjesecima povremeno susreće 90 posto apoteka. "Trajni je problem nestašica lijekova za štitnjaču, protiv gihta ili bolova, kao što je Ibuprofen", kaže Mathias Arnold, potpredsjednik udruge ljekarnika ABDA i dodaje: "Nestašice su proteklih godina postale sve češće." Pod nestašicom se podrazumijeva kad nekog lijeka nema u prodaji više od dva tjedna ili je potražnja za njim znatno veća nego što je bilo planirano.

Što se događa?

Iz Saveznog instituta za lijekove i medicinske proizvode upozoravaju da se u Njemačkoj ne radi o pravim nestašicama, nego da je riječ o problemima u isporuci. Jer, kako kažu, za svaki lijek postoji zamjena i ona je u skoro svim slučajevima dostupna. No, to nije uvijek rješenje, upozorava Arnold: "To nisu lijekovi na koje su pacijenti naviknuti i možda ih ne mogu dobro podnijeti."

Brojni su uzroci tih nestašica, no jedan od najvećih je sigurno globalni pritisak na farmaceutsku industriju: od njih se traže sve jeftiniji lijekovi. Zato ona proizvodnju prebacuje u zemlje s niskom cijenom rada, prije svega u Kinu i Indiju. Tamo se proizvodnja koncentrira na manji broj pogona, pa ako se u nekom od njih pojave problemi poput onečišćenja, to za posljedicu ima zastoj u isporuci.

Problem: cijena lijekova

Prijete li ozbiljne posljedice po zdravlje njemačkih pacijenata? Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode smatra da nema razloga za paniku. Jer, ako pojedinog lijeka nema u jednoj ljekarni, moguće je da ćete ga naći u drugoj. Pravi problemi u opskrbi nastaju vrlo rijetko, ističe Savezni institut.

No, ljekarnici ne dijele taj optimizam. Oni, zato, od politike traže poduzimanje potrebnih koraka kako bi se ubuduće izbjegli problemi u opskrbi. Tome bi, prema njihovom mišljenju, pomoglo kada bi vlada posebnim mjerama poticala farmaceutsku industriju da više proizvodi u Europi. Oni kritiziraju i ugovore između farmaceutskih tvrtki i zdravstvenog osiguranja kojima se dogovaraju popusti na lijekove.

Mathias Arnold vidi još jedno rješenje problema: zabranu izvoza lijekova nužnih za preživljavanje pacijenata kod kojih češće vlada nestašica. Naime, lijekovi iz Njemačke često se izvoze u Veliku Britaniju ili Švedsku jer proizvođači tamo na njima više zarađuju. "Problem je to što su cijene lijekova regulirane, ali je trgovina njima slobodna", zaključuje Arnold.