AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je da će tvrtke iz SAD-a dobiti pristup golemim venezuelskim rezervama nafte, no pažnju njegove administracije privukla su i druga prirodna bogatstva te južnoameričke zemlje. Venezuela, naime, posjeduje još uvijek neistražene količine minerala, metala i potencijalno rijetkih zemnih elemenata, ključnih sirovina za industrije od obrane do visoke tehnologije, čiju je važnost za američku nacionalnu sigurnost administracija opetovano naglašavala, piše CNN.

Iako Washington želi osigurati pristup venezuelskim kritičnim elementima, stručnjaci upozoravaju da je pred njima golem izazov koji vjerojatno ne bi značajno ojačao američki opskrbni lanac. Količina i ekonomska isplativost venezuelskih mineralnih resursa i dalje su nepoznanica, a tvrtke se suočavaju s ogromnim rizicima bez trajnih sigurnosnih jamstava.

Mnoga od tih područja bogatih mineralima kontroliraju gerilske skupine i naoružane bande koje se bave ilegalnim iskopavanjem zlata, a energetski intenzivno rudarenje rijetkih zemalja može nanijeti i veliku štetu okolišu.

"Postoji svijest unutar administracije da, čak i izvan nafte, u zemlji postoji šira vrijednost prirodnih resursa", rekao je Reed Blakemore, direktor istraživanja u Globalnom energetskom centru Atlantskog vijeća.

"Međutim, ako govorimo o uvjetima pod kojima smo u mogućnosti iskorištavati te mineralne resurse i plasirati ih na tržište, to je mnogo izazovnija priča", rekao je Blakemore. "I čak, iskreno, izazovnija od priče o nafti."

Uloga Kine u opskrbnom lancu

Čak i kad bi američke tvrtke uspjele pokrenuti rudarenje rijetkih zemalja u Venezueli, njihovo vađenje tek je prvi korak. Ti se materijali zatim obično šalju u Kinu na rafiniranje. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina je 2024. godine kontrolirala više od 90% globalnog rafiniranja rijetkih zemalja.

Zahvaljujući desetljećima državnih subvencija, industrijskoj ekspanziji i labavim ekološkim propisima, zemlja je uspostavila gotovo potpuni monopol u preradi tih materijala.

Rijetki minerali postali su ključna točka spora u trgovinskim napetostima između SAD-a i Kine. Peking je prošle godine, usred trgovinskih sukoba, uveo izvoznu kontrolu na neke od tih elemenata, što je u Americi izazvalo zabrinutost zbog nedostatka sigurnih opskrbnih lanaca.

"Kina i dalje drži gotovo jedinstven kapacitet za preradu rijetkih metala, a ta se industrijska i geopolitička prednost ne može prevladati preko noći", rekao je Joel Dodge, direktor za industrijsku politiku i ekonomsku sigurnost u Vanderbilt Policy Acceleratoru.

Kritični minerali i zemni elementi

Američki geološki zavod (USGS) definira 60 "kritičnih minerala" ključnih za ekonomsku i nacionalnu sigurnost. Popis uključuje sirovine poput aluminija, kobalta, bakra, olova i nikla, kao i 15 rijetkih zemnih elemenata, među kojima su cerij, disprozij, neodimij i samarij.

Ovi materijali neophodni su za svakodnevnu tehnologiju, poput pametnih telefona, baterija i TV ekrana, ali i za vojnu opremu, lasere, borbene zrakoplove i projektile.

Iako ih nazivamo "rijetkim zemljama", ti su elementi zapravo prilično rašireni u Zemljinoj kori, objašnjava Julie Klinger, geografkinja sa Sveučilišta Wisconsin-Madison. Pravi izazov leži u njihovom teškom i složenom procesu vađenja i rafiniranja.

Zbog ovisnosti o uvozu, američki zakonodavci posljednjih godina potiču razvoj domaćeg rudarstva i prerade, no takvi projekti mogu trajati godinama, pa i desetljećima.

Neizvjesni potencijal Venezuele

USGS ne uvrštava Venezuelu na svoj popis zemalja s nalazištima rijetkih zemalja, na kojem su, između ostalih, Kina, SAD, Brazil i Grenland. Stručnjaci ističu da je dva i pol desetljeća vladavine Huga Cháveza i Nicolása Madura stvorilo informacijski vakuum o stvarnom opsegu resursa u zemlji.

Ipak, vjeruje se da Venezuela ima nalazišta nekih minerala, poput koltana - iz kojeg se dobivaju tantal i niobij - te boksita, koji sadrži aluminij i galij. Sve te metale USGS smatra kritičnim mineralima.

Chávez je još 2009. godine hvalio prirodna bogatstva zemlje, nazivajući koltan "plavim zlatom" i tvrdeći da su otkrivene goleme rezerve. Godine 2016., Maduro je uspostavio takozvani Rudarski luk Orinoco, područje namijenjeno istraživanju i proizvodnji minerala, no tu regiju je ubrzo preplavilo ilegalno rudarstvo.

"Iako zemlja leži na velikim nalazištima mineralnih resursa, paralizirana je kombinacijom loših geoloških podataka, nekvalificirane radne snage, organiziranog kriminala, nedostatka ulaganja i nestabilnog političkog okruženja", ocijenio je u bilješci Sung Choi, analitičar za metale i rudarstvo u BloombergNEF-u.

"Unatoč svom trenutnom geološkom potencijalu, Venezuela vjerojatno neće igrati značajnu ulogu u sektoru kritičnih minerala barem sljedeće desetljeće", zaključio je Choi.