KADA je NASA-in rover Curiosity 2012. godine sletio na Mars, ponio je sa sobom vrlo efikasne sunčane naočale, odnosno naočale za promatranje pomrčine, piše NASA.

Solarni filtri na kameri Mast (Mastcam) omogućuju mu da gleda izravno u Sunce, što je rover entuzijastično i činio nekoliko posljednjih tjedana. Na Zemlju je pritom slao spektakularne slike pomrčina Sunca koje su uzrokovali Fobos i Deimos, Marsova dva mjeseca.

Prstenasta pomrčina

Curiosity je Fobos, širine 26 kilometara, snimio 26. ožujka, a Deimos, širok 16 kilometara, 17. ožujka 2019. kako prelaze preko, kada se gleda s površine Marsa, naše zvijezde. S obzirom na to da Fobos prilikom prelaska ne pokriva Sunce u potpunosti, to se smatra prstenastom pomrčinom, a budući da je Deimos toliko malen u usporedbi s veličinom Sunca na obzorju znanstvenici bi rekli da prelazi preko Sunca.

Osim što je snimio prelaske mjeseca, Curiosity je kamerom Navcam 25. ožujka promatrao i sjenku Fobosa. Naime, dok je mjesečeva sjena prolazila iznad rovera za vrijeme zalaska sunca, na trenutak je potamnjela svjetlost oko njega.

Mjesec nije bio tamo gdje je trebao biti

Curiosity, ali i neki drugi roveri, već je prije zabilježio pomrčine Sunca na Marsu. Osim što izgledaju fascinantno, ovakve snimke mogu poslužiti i znanstvenoj svrsi, pomažući astronomima da preciznije utemelje svoje znanje o orbitama svakog mjeseca Crvenog planeta.

"Prije nego što su roveri Spirit i Opportunity sletjeli na Mars 2004. godine, postojale su mnoge neizvjesnosti u znanstvenoj zajednici oko orbita pojedinačnih mjeseca", rekao je  astrofizičar Mark Lemmon sa sveučilišta Texas A&M. Naime, kada su znanstvenici prvi put preko navedenih rovera pokušali snimiti prelazak Deimosa preko Sunca, shvatili su da se nalazi 40 kilometara dalje nego što su očekivali.