UPOZNAJTE Veroniku.

Ova trinaestogodišnja krava pasmine švicarsko smeđe govedo živi u selu Nötsch u podnožju Koruških Alpa, na jugu Austrije. Farmer je drži kao kućnog ljubimca, a Veronika se slobodno kreće po livadi koliko god želi i uživa. Kao i mnogi kućni ljubimci, voli da joj se češkaju leđa. Ako u blizini nema ljudi, nema problema - Veronika sama poseže za četkom ili štapom i češka se.

Time je postala prva krava kod koje je zabilježena uporaba predmeta kao alata na vlastitom tijelu, piše Deutsche Welle.

Štoviše, kada joj je ponuđena četka za pod, Veronika je koristila obje strane - ovisno o tome koji dio tijela želi počešati. To se smatra "višenamjenskom uporabom alata", ponašanjem koje je dosad znanstveno zabilježeno samo kod čimpanzi u središnjoj Africi (i kod ljudi). Ponašanje Veronike zabilježili su i analizirali Alis Auersperg i Antonio Osuna-Mascaro sa Sveučilišta za veterinarsku medicinu u Beču. Rezultate su objavili u novoj studiji u časopisu Current Biology.

Prava krava ili umjetna inteligencija?

Auersperg, stručnjakinja za ponašanje životinja i inovacije, objavila je knjigu na tu temu u veljači 2025. Nakon toga zatrpale su je poruke ljudi koji su tvrdili da su primijetili inovativna ponašanja kod svojih kućnih ljubimaca, mačaka ili ptica.

Jedna snimka joj je, međutim, posebno privukla pozornost. Na njoj se vidi smeđa krava koja koristi stare grablje kako bi se počešala po leđima, u idiličnom austrijskom selu. Ona i Osuna-Mascaro otputovali su u to selo, Nötsch, u Veronikin dom, kako bi provjerili je li snimka autentična. Jer u doba kada je umjetna inteligencija posvuda prisutna, tko može jamčiti da ta krava doista postoji?

"Nikada ne možemo vjerovati pukoj anegdoti", kaže Auersperg. "Mogu se napraviti deepfake snimke ili je riječ o snažno istreniranom ponašanju." Zato su odlučili kravu koja koristi alat vidjeti vlastitim očima.

Ispostavilo se da je Veronika itekako stvarna. Njezin vlasnik, Vitkar Vigele, ranije je kao kućnog ljubimca držao i Veronikinu majku. Sada je Veronika ta koja glasno muče čim ugleda Vigelea kako dolazi.

Krava bira različite krajeve četke za različite namjene

Auersperg i Osuna-Mascaro provodili su vrijeme s obitelji Vigele, promatrajući Veroniku u akciji, i to sve uz mnogo štrudli od jabuka. Nakon nekoliko dana Auersperg se vratila u Beč, ali je Osuna-Mascaro ostao u selu nekoliko tjedana, tijekom kojih je proveo 70 eksperimenata s kravom. U njima je Veronika iznova pokazivala višenamjensku uporabu alata koristeći četku za pod koju joj je istraživač davao. "Veronika je više voljela kraj s vlaknima nego dršku - koristila ga je dva i pol puta češće", rekao je Osuna-Mascaro za DW.

Taj kraj s čekinjama koristila je kako bi dugim, širokim pokretima češkala stražnji dio tijela i gornje dijelove leđa. "Ali povremeno je koristila i dršku", kaže istraživač. "Isprva smo mislili da je to pogreška. Međutim, ispostavilo se da je i taj kraj koristila smisleno - za češanje dijelova tijela gdje je koža mekša i osjetljivija, poput vimena, pupčane kožne rese i trbuha." Kada je koristila dršku, Veronika je mijenjala i način pokreta - više je bockala nego što je povlačila alat.

"Jednostavno pretpostavljamo da su krave glupe"

Osuna-Mascaro kaže da je upoznavanje Veronike bilo "intenzivno iskustvo". "Krave se ponekad ponašaju pomalo kao mačke", kaže on. "Nisu kao psi, koji vam odmah prilaze. Morate zadobiti njihovo povjerenje." No zašto baš jedna krava u ruralnoj Austriji pokazuje ponašanje koje ranije nije primijećeno - ili barem nije znanstveno zabilježeno - ni kod jedne vrste goveda?

Prije svega, istraživači ponašanja životinja nisu obraćali mnogo pozornosti na krave. "Veronika ne pripada nekoj egzotičnoj vrsti kod koje bismo očekivali uporabu alata", kaže Auersperg. "Krave su domaće životinje koje su pripitomljene prije 10.000 godina. Ima ih posvuda oko nas. Jednostavno pretpostavljamo da moraju biti glupe jer su stoka."

Međutim, Veronikina sposobnost korištenja alata upućuje na to da su ljudi možda ozbiljno podcijenili krave. Auersperg i Osuna-Maskaro ne vjeruju ni da je riječ o usamljenom slučaju. "Ne mislimo da je Veronika goveđi Einstein", kaže Auersperg. Ona i njezin kolega smatraju da su presudne bile Veronikine životne okolnosti. "Za razliku od gotovo svake druge krave na planetu, Veronika se ne drži radi proizvodnje mlijeka ili mesa, nego je voljeni kućni ljubimac", kaže Auersperg.

Prema riječima njezina vlasnika, Veroniki su bile potrebne godine vježbe sa štapovima kako bi usavršila korištenje alata za češanje. Većina krava uopće ne doživi 13 godina.

"Ona je kućni ljubimac, imala je bogato okruženje, mnogo predmeta oko sebe s kojima se mogla igrati i omogućen joj je iznimno dug život", kaže Auersperg. "Nemamo apsolutno nikakav dokaz da su krave glupe životinje", dodaje ona. "To što ove sposobnosti nisu primijećene možda ima veze s načinom na koji se prema njima odnosimo."

Prirodni životni vijek goveda kreće se između petnaest i trideset godina. Svjetski rekord drži čuvena Velika Berta, krava koja je kod svojeg domaćina u Irskoj živjela čak 48 godina i devet mjeseci. Razlika između prirodnog životnog vijeka i onoga u industriji drastična je: goveda koja se uzgajaju radi mesa žive jednu do dvije godine - i potom idu na klanje. Krave muzare u prosjeku žive između četiri i šest godina. Bikovi za rasplod mogu doživjeti oko pet godina.