U PRVIH deset mjeseci ove godine hrvatska policija je evidentirala oko 62.500 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice, što je za 73 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka.

Podatak je to iz vladinog Izvješća o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u schengenski prostor, 1. siječnja ove godine, a o kojemu će u četvrtak raspravljati Hrvatski sabor.  

Pritisak na granicu rastao je do kraja ljeta, no posljednja dva mjeseca broj nezakonitih prelazaka pada. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, čak 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za listopad prošle godine vidljiv je pad od 51 posto.

Najveći pritisak migranata je na karlovačkom području

Najveći pritisak i dalje je na području Policijske uprave karlovačke, gdje je zabilježena oko trećina postupanja vezanih za nezakonite prelaske granice, tj. oko 21.500. To povećanje posebno se odnosi na policijske postaje Cetingrad i Slunj.

Promijenila se ruta kretanja migranata. Početkom godine većina ih je prelazila rijeku Savu na brodsko-posavskom području, a sada ih većina u Hrvatsku ulazi na području karlovačke policije te na rubnim područjima policijskih uprava sisačko-moslavačke i ličko-senjske.

MUP procjenjuje da će ta područja i dalje biti pod migrantskim pritiskom jer su blizu druge EU države, prihvatnih centara u BiH, ali i uspostavljenih krijumčarskih mreža. Sve osobe za koje se utvrdi da su nezakonito ušle u Hrvatsku obrađene su i unesene u bazu podataka EURODAC, navodi vlada.

Povećanje nezakonitih migracija sa sobom je donijelo povećanje broja tražitelja azila tj. izraženih namjera za međunarodnom zaštitom. U deset mjeseci Hrvatska ih je evidentirala 60.440,  što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini. Gotovo svi oni ne zadržavaju se u Hrvatskoj, nego je pokušavaju nezakonito napustiti prema nekoj od zemalja zapadne Europe, čime zloupotrebljavaju sustav azila, navodi se u izvješću.

Polovina tražitelja azila se nikad ne prijavi u prihvatilišta u Zagrebu i Kutini  

Njih čak 47 posto ne postupa po uputama policijskih službenika za nezakonite migracije i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini.

Vlada navodi kako migranti na rutama kretanja mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali da u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju pokazatelji ukazuju da su ti strahovi neutemeljeni. Migranti su zanemarivi u brojci prekršaja protiv javnog reda i mira te kaznenih djela iz domene imovinskih delikata, ističe vlada pozivajući se na podatke MUP-a.

U deset mjeseci zabilježeno je 1016 protuzakonitih ulazaka i boravaka u Hrvatskoj, što je za trećinu više nego u istom lanjskom razdoblju.

Rastao je i broj krijumčara migranata i u tom poslu sve je više stranaca, čak 70 posto.

Dolasci u BiH najbrojniji unatrag pet godina, problem bezviznog režima

Vlada u svom izvješću upozorava i da broj dolazaka migranata u BiH rastu od početka ove godine i trenutno je najveći u posljednjih pet godina.

Do 22. listopada evidentirano je gotovo 28.000 novopridošlih osoba, 54 posto više nego lani, s tim da evidencije u BiH nisu centralizirane ni precizne jer sukladno podacima IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije) stvarna je brojka daleko veća i iznosi 51.239 migranata.

Dodatno, državljane Turske i Rusije susjedna država ne evidentira jer u nju dolaze zakonito zbog bezviznog režima, što otežava praćenje stvarnog broja migranata u BiH, odnosno praćenja migracijskog opterećenja prema Hrvatskoj.

U posljednjih godinu dana povećan je broj državljana Turske i Rusije koji legalno dolaze u BiH te Turci nezakonito prelaze državnu granicu (10.512), dok Rusi legalno pristupaju graničnoj kontroli i traže međunarodnu zaštitu (7483), što čini, pridoda li se podacima IOM-a, preko 69.000 osoba koje žele nezakonito otići u ciljane odredišne države članice EU.

Od ukupnog broja nezakonitih migranata u Hrvatskoj njih više od petine (oko 13.000 - Turska, Kina, Kuba i Rusija) zbog neusklađenog viznog režima u BiH i Srbiji imaju olakšan dolazak do vanjske granice EU, stoji uz ostalo u vladinu izvješću.