Trump može nastaviti deportacije u zemlje iz kojih migranti nisu došli
VRHOVNI sud SAD-a danas je ponovno omogućio administraciji predsjednika Donalda Trumpa da deportira migrante u zemlje koje nisu njihove matične države, bez obveze da im prije toga omogući posebno saslušanje o mogućim rizicima od progona ili mučenja.
Riječ je o privremenoj odluci, a Vrhovni sud istodobno je objavio da će o cijelom slučaju raspravljati u prosincu. Troje liberalnih sudaca usprotivilo se odluci većine.
Što su niži sudovi tražili?
Spor se vodi oko Trumpove politike takozvanih deportacija u treće zemlje. To znači da američke vlasti osobu kojoj je određena deportacija mogu poslati u državu koja nije njezina domovina, primjerice ako je matična zemlja ne želi primiti.
Niži savezni sud ranije je presudio da migranti prije takve deportacije moraju dobiti obavijest o zemlji u koju ih se namjerava poslati i stvarnu priliku da upozore da im ondje prijeti progon ili mučenje.
Sud je pritom zaključio i da je tadašnja politika Ministarstva domovinske sigurnosti o deportacijama u treće zemlje nezakonita.
Trumpova administracija žalila se na takvu odluku i tvrdila da ona ozbiljno otežava provođenje deportacija, osobito u slučajevima kada matične države odbijaju prihvatiti svoje državljane.
Već treći put privremeno stali na stranu Trumpove administracije
Ovo je treći put da je Vrhovni sud privremeno omogućio Trumpovoj administraciji nastavak te politike dok se pravni spor nastavlja.
Sud još nije donio konačnu odluku o tome je li takav način deportiranja migranata zakonit. Upravo će o tome saslušati argumente stranaka u prosincu.
Slučaj je dio šire Trumpove politike ubrzanih deportacija. SAD je posljednjih mjeseci sklapao dogovore s nizom država spremnih prihvatiti migrante koji s njima ranije nisu imali nikakvu vezu, među kojima su i pojedine afričke zemlje poput Južnog Sudana i Esvatinija. Burundi je upravo danas objavio da je također spreman prihvaćati dio deportiranih osoba pod određenim uvjetima.
Protivnici politike tvrde da migranti mogu završiti u zemljama u kojima im prijeti nasilje, zatvaranje ili mučenje bez dovoljno vremena da to ospore. Administracija, s druge strane, tvrdi da postojeći postupci pružaju dovoljne zaštitne mehanizme i da su deportacije u treće zemlje nužne kada povratak u matičnu državu nije moguć.