FINSKI Vrhovni upravni sud u svibnju ove godine presudio je da su dostavljači koji rade za platforme poput Wolta zapravo zaposlenici, a ne samozaposleni poduzetnici. Ovo je presedanska odluka koja ne obvezuje nikog izvan Finske, ali ukazuje na generalni smjer europskih zakonodavstava kad je riječ o pravima platformskih radnika.

Temelj za presudu bila je podređenost platformskih radnika Woltu, odnosno činjenica da je njihova neovisnost i samostalnost kao poduzetnika bila fiktivna i služila je za prikrivanje klasičnog radnog odnosa. Prije nekoliko dana Wolt je u Finskoj najavio da će odsad dostavljačima izravno i bez posrednika nuditi i ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

"Naši dostavljači mogu birati što im odgovara"

"Smatramo da će poduzetnički model ostati prevladavajući u cijeloj Finskoj, ali istodobno želimo istražiti mogućnost da uz njega ponudimo i model zaposlenja. Naši dostavljači mogu odabrati opciju koja najbolje odgovara njihovoj situaciji", rekao je direktor Wolta za sjevernu Europu Joel Järvinen za finsku javnu radioteleviziju Yle.

Järvinen je dodao da prema kompanijskim istraživanjima oko 70 posto Woltovih dostavljača ne želi radni odnos nego preferira fleksibilnost, no odsad će svima koji to žele morati ponuditi ugovore o radu. Za dostavljače će se, dakle, plaćati svi obvezni doprinosi i osiguranja, imat će pravo na naknadu za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja te pravo na kolektivno pregovaranje.

Spomenuta prava na prosvjedu u srpnju ove godine tražili su i dostavljači hrvatske podružnice Wolta, finske platforme osnovane 2014. u Helsinkiju. Mnogima od njih je pregovaračka pozicija još slabija utoliko što se radi o strancima koji su u Hrvatsku došli izvan Europske unije.

"Tražimo da Wolt postane izravni poslodavac"

"Tražimo da Wolt postane izravni poslodavac, a ne da se surađuje preko agregatora. Wolt već ima dostavljače koji rade direktno za fiksnu plaću i fiksno radno vrijeme. Zašto to ne bi mogli svi? Već imaju ljude koji rade fiksno. Ako žele odgovornost, moraju i zapošljavati", rekao je u srpnju za Index Nader Wahech iz inicijative Wolt Rewolt.

Zanimljivo je da hrvatski Wolt također tvrdi da većina njihovih dostavljača ne želi ugovore o radu. Osim toga, iako takva mogućnost navodno postoji, na svom webu Wolt izričito piše da potencijalni dostavljači neće biti zaposlenici Wolta. Nudi im se samo otvaranje vlastitog obrta ili zapošljavanje preko posrednika-agregatora.

U pravilu to znači niža prava, pa tako u sekciji "često postavljena pitanja za Wolt partnere dostavljače" u odgovoru na pitanje "Što ako se razbolim?" jasno piše: "Možete uzeti slobodno za oporavak i vratiti se kad god budete spremni za to." Drugim riječima, pravo na plaćeno bolovanje ne postoji.

Iako finska presuda sama po sebi ne pomaže Woltovim dostavljačima u drugim zemljama, Europska unija donijela je 2024. jasan pravni temelj da se prava koja će uskoro dobiti finski dostavljači prošire po cijeloj Europi.

Europska direktiva mogla bi promijeniti situaciju

Direktiva o platformskom radu (2024/2831) uvodi oborivu presumpciju radnog odnosa za platforme koju države članice moraju "ugraditi" u nacionalna zakonodavstva do 2. prosinca 2026. godine. Konkretno, to znači da članice EU-a moraju uvesti pravilo da se odnos između platforme i dostavljača smatra radnim odnosom kad postoje činjenice upravljanja i kontrole nad radom.

Štoviše, teret dokazivanja da se ne radi o radnom odnosu odsad leži na platformi. Presumpcija se primjenjuje u sudskim i administrativnim postupcima o radnom statusu, a države mogu odlučiti da vrijedi i u poreznim i radno-socijalnim postupcima.

Direktiva eksplicitno traži da dostavljači koji rade preko agregatora imaju istu razinu zaštite kao i oni zaposleni po ugovoru o radu. Obavezan će postati i ljudski nadzor nad važnijim odlukama, odnosno mogućnost ukidanja automatskih algoritmičkih odluka.

Obveze iz radnog odnosa

Ako se, dakle, u praksi utvrdi da dostavljač ima status radnika, u smislu da njegovim radnim zadacima upravlja platforma i da nije u ravnopravnom pregovaračkom odnosu, poslodavac, platforma ili agregator snosi obveze iz radnog odnosa: plaćeno bolovanje, uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, naknadu za godišnji odmor, minimalnu plaću i drugo.

Hrvatska je 1. siječnja 2024. u Zakon o radu uvela poglavlje o platformskom radu, dajući tumačenje osnovnih pojmova i uvodeći presumpciju radnog odnosa kakvu predviđa Direktiva o platformskom radu. Spominju se prvi put i određena prava samozaposlenih osoba čiji je status dosad bio reguliran propisima unutar trgovačkog prava. No zasad nema naznaka da se u praksi išta promijenilo.