KLUB euroazijskih zemalja, predvođen Kinom i Rusijom i usmjeren na širenje vizije svojih čelnika o alternativnom svjetskom poretku, ponovno će se proširiti ovaj tjedan. Pristupit će mu nepokolebljivi ruski saveznik koji je otvoreno podupirao rat Moskve protiv Ukrajine.

Očekivano primanje Bjelorusije u Šangajsku organizaciju za suradnju (SCO) na njezinom godišnjem summitu u Astani u Kazahstanu još je jedan iskorak Pekinga i Moskve u transformiranju organizacije iz regionalnog sigurnosnog bloka u geopolitičku protutežu zapadnim institucijama, predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama, piše CNN.

Problematična Bjelorusija

Bjelorusija je pomogla Rusiji da pokrene invaziju na Ukrajinu 2022. godine i postat će posljednja u nizu autoritarnih država koje su se pridružile klubu, nakon što je Iran postao punopravni član prošle godine.

Kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin stigli su u Astanu na summit koji počinje danas. Bit će to njihov drugi susret ove godine. Indijski premijer Narendra Modi, čelnik najveće svjetske demokracije, preskače ovo okupljanje ukazujući na nelagodu među nekim članicama zbog smjera u kojem ide SCO.

SCO su 2001. osnovali Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan radi borbe protiv terorizma i promicanja sigurnosti granica, a posljednjih je godina rastao u skladu sa zajedničkom ambicijom Pekinga i Moskve da se suprotstave onome što smatraju hegemonijom SAD-a i preoblikovanja međunarodnog sustava u svoju korist.

Imat će 10 članica koje predstavljaju oko 40% svjetske populacije

Blok se 2017. prvi put proširio, i to na Indiju i Pakistan. Nakon pridruživanja Bjelorusije imat će 10 članica, koje predstavljaju više od 40% svjetske populacije i otprilike četvrtinu globalnog gospodarstva. Uključuje i dvije države promatrača, Afganistan i Mongoliju, te više od desetak "partnera u dijalogu", od Mianmara do Turske i arapskih država.

Proširenje SCO-a dolazi nakon što je BRICS, drugi blok predvođen Kinom i Rusijom koji okuplja velika gospodarstva u nastajanju, više nego udvostručio svoje članstvo i značajno proširio globalni doseg prošle godine. Kako SCO raste u međunarodnoj vidljivosti i gospodarskoj snazi, također su se proširile njegove geopolitičke ambicije.

"Očekivani prijem Bjelorusije, koja graniči s Europskom unijom, naglašava kako se misija SCO-a promijenila u posljednjih nekoliko godina", rekla je Eva Seiwert, stručnjakinja za kinesku vanjsku politiku na Mercator Institutu za kineske studije (MERICS) u Berlinu. "Za razliku od Irana, pridruživanjem Bjelorusije zapravo se ne dobiva mnogo na gospodarskoj ili sigurnosnoj suradnji. I zato tvrdim da je to više geopolitički potez", objasnila je Seiwert.

Platforma kojom Putin dokazuje da nije izoliran

Budući da je Rusija u trećoj godini rata protiv Ukrajine, SCO je postao ključni diplomatski put za Putina, kao i platforma za dokazivanje da nije izoliran na međunarodnoj sceni. A kako su se odnosi Kine i SAD-a naglo pogoršali, Peking je sada manje zabrinut da će SCO biti označen kao antizapadna organizacija. Ova percepcija produbila se nakon primanja Irana.

"Oni žele da se SCO percipira kao velik blok koji se više ne može ignorirati. Sa svim tim zemljama koje su se pridružile, Kina i Rusija žele pokazati da obje imaju mnogo pristaša za svoje svjetonazore", rekla je Seiwert. A u tom zajedničkom svjetonazoru u Euroaziji nema mjesta za SAD.

Na sastanku s visokim dužnosnicima ministarstva vanjskih poslova u lipnju Putin je iznio buduću viziju za "novi sustav bilateralnih i multilateralnih jamstava kolektivne sigurnosti u Euroaziji" preko postojećih organizacija, poput SCO-a, i dugoročni cilj postupnog ukidanja vojne prisutnosti vanjskih sila u euroazijskoj regiji.

"Tijekom mog nedavnog posjeta Kini predsjednik Xi Jinping i ja razgovarali smo o ovom pitanju. Uočeno je da ruski prijedlog nije kontradiktoran, već se nadopunjuje i usklađuje s temeljnim načelima kineske globalne sigurnosne inicijative", rekao je Putin, koji je u svibnju posjetio Peking.

Vizija alternativne budućnosti

Ta vizija alternativne budućnosti bit će glavna poruka Kine i Rusije s ovog summita SCO-a, smatra Bates Gill, suradnik Nacionalnog ureda za azijska istraživanja.

Ali članstvo Bjelorusije otvara mnoga pitanja u vezi s ovom organizacijom, rekao je Gill.

"To stvara razne vrste problema i nova pitanja o ugledu, legitimnosti i mandatu organizacije s obzirom na prirodu bjeloruskog režima i njegovu podršku ruskom flagrantnom kršenju međunarodnog prava i invaziji na Ukrajinu. Jasno je da SCO može tolerirati autoritarne režime, ali zbog mandata organizacije to dodatno diverzificira i razvodnjava izvorni fokus, koji je trebao biti na srednjoj Aziji", objašnjava Gill za CNN.

Širenje bloka nije prošlo bez trvenja - posebice s primanjem u članstvo ljutih suparnika Indije i Pakistana - dok su se napetosti između Pekinga i New Delhija također rasplamsale posljednjih godina nakon smrtonosnih sukoba na njihovoj spornoj himalajskoj granici.

Sve snažnija protuzapadna orijentacija organizacije, nakon prihvaćanja Irana i sada Bjelorusije, također je potaknula nelagodu među članicama koje žele zadržati dobre odnose sa Zapadom, ponajprije bivšim sovjetskim republikama u srednjoj Aziji.

"Države srednje Azije u vrlo neugodnom položaju"

"U nekim aspektima to stavlja države srednje Azije u vrlo neugodan položaj. One provode ono što vole zvati višestrukom diplomacijom. One ne žele biti posvećene poslovanju samo s jednom velikom silom, poput Rusije ili Kine", rekao je Gill, koji je posjetio središnju Aziju u travnju i svibnju i smatra da u regionalnim prijestolnicama postoji ambivalentnost o budućnosti SCO-a.

Čini se da Indija također gubi interes. Prošle je godine virtualno ugostila summit, što je Modiju omogućilo da izbjegne dobrodošlicu Putinu i Xiju u New Delhiju dok traži bliže veze s SAD-om.

Ove godine, odmah nakon svoje treće uzastopne inauguracije, indijski čelnik preskače summit u Astani unatoč izvješćima ruskih državnih medija da će posjetiti Kremlj sljedeći tjedan.

"To nam govori da on ne vidi SCO kao najučinkovitiji kanal kroz koji bi se ostvarivali indijski interesi u ovom dijelu svijeta", rekao je Gill. Čak i Kina, glavni pokretač širenja SCO-a, traži izravniji način suradnje sa srednjom Azijom - bez uplitanja Rusije.

Prošle je godine pet čelnika iz regije bilo raskošno ugošćeno na inauguralnom summitu Kine i središnje Azije u kineskom gradu Xi'anu, početnoj točki drevnog trgovačkog Puta svile, koji je prije tisuću godina povezivao imperijalnu Kinu s civilizacijama na Zapadu. U ožujku je u istom gradu osnovano stalno Tajništvo za mehanizam Kine i središnje Azije.

Slabiji i manje kohezivan blog od NATO-a i EU

I dok Kina i Rusija teže predstaviti SCO kao protutežu institucijama koje predvode SAD, on ostaje puno slabiji i manje kohezivan blok u usporedbi s blokovima poput NATO-a, Europske unije ili Grupe sedam nacija.

"S obzirom na proširenje članstva s Indijom, Pakistanom, Iranom i Bjelorusijom, organizacija će biti još manje poput saveza ili zajedničke skupine, a više kao organizacija sa strateškom vizijom koja predstavlja euroazijski identitet", rekao je Gill.

Nakon summita u Astani Kina bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedanje SCO-om na godinu dana.

Seiwert, stručnjakinja u MERICS-u, rekla je da će Peking raditi na pronalaženju zajedničkog jezika među državama članicama: "Za Kinu je važno da SCO ne propadne, da ga se percipira kao uspješnog. Mislim da su svi svjesni poteškoća koje dolaze sa svim tim različitim proširenjima. Ako se SCO nastavi širiti - ako Rusija i Kina nastave inzistirati na proširenju - mislim da će se njegova regionalna važnost zapravo samo smanjiti."