DVOJICI 21-godišnjaka sud je nedavno odredio kazne zbog silovanja 14-godišnjakinje, a sudilo im se kao maloljetnicima jer su u trenutku silovanja imali 19 godina. Zbog toga su im kazne znatno smanjene - jedan je osuđen na godinu i pol maloljetničkog zatvora dok je njegov vršnjak dobio uvjetnu kaznu.

Uz prema mnogima znatno male kazne koje dobivaju pedofili, sve je češća situacija da ih se, umjesto u zatvor, pošalje na rad za opće dobro. Jedna od takvih skandaloznih odluka dogodila se prošle godine kada je osuđeni pedofil kažnjen radom za opće dobro, i to u udruzi za djecu s posebnim potrebama. 

Jedan od primjera je i 69-godišnji Bjelovarac koji je osuđen na godinu dana zatvora zbog bludničenja nad dvjema desetogodišnjim djevojčicama, ali mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro. 

Naime, rad za opće dobro sud izriče kao zamjenu za izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjenu za novčanu kaznu, a može ga se izreći u maksimalnom trajanju do 730 sati rada, koje je počinitelj dužan izvršiti u roku od mjesec dana do dvije godine. 

U Ministarstvu pravosuđa i uprave smatraju da je osnovni smisao rada za opće dobro da "počinitelj kaznenog djela izvrši svoju kaznu/obvezu na slobodi, a u korist i za dobrobit zajednice. Rad za opće dobro je svojevrsno vraćanje duga zajednici".

Ured pravobraniteljice: Kazne su preblage, a sudski postupak predug, što znatno utječe na žrtve 

Iz Ureda pravobraniteljice za djecu često naglašavaju da se u slučajevima u kojima počinitelj seksualnog zlostavljanja djeteta dobije preblagu kaznu šalju krive poruke djetetu koje je pretrpjelo takvo zlostavljanje, ali i drugoj djeci, da ih odrasli ne mogu ili ne žele zaštititi.

"U skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama država je obvezna osigurati okruženje u kojem će djeca biti zaštićena i neće strahovati od napada seksualnih predatora. Otkrivanje seksualnog nasilja nad djetetom, njegovo procesuiranje te, u konačnici, kažnjavanje trebalo bi biti važna poruka djetetu da je počinitelj kažnjen zbog zla koje mu je nanio. S druge strane, to ujedno treba biti poruka počinitelju i drugima da se zlo prema djetetu neće tolerirati."

Kažu kako uz blago kažnjavanje počinitelja ozbiljan problem vide u duljini sudskog postupka zato što čekanje na ishod suđenja za dijete može biti vrlo teško iskustvo, a dugotrajni postupci mogu imati negativan učinak na oporavak djeteta i pridonijeti njegovoj dugoročnoj mentalnoj boli. Ističu kako bi se predmeti trebali rješavati u što kraćem roku kako bi se djetetu dopustilo da iskustvo viktimizacije ostavi iza sebe i započne oporavak.

"Suce treba educirati o dugoročnim posljedicama na dijete" 

Iz Ureda pravobraniteljice su Indexu također kazali kako nadležnome ministarstvu kontinuirano predlažu uvođenje obvezne edukacije sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom.

"Takvu edukaciju smatramo nužnom kako bi se suci upoznali s pojavnim oblicima seksualnog zlostavljanja djeteta i s njegovim dugoročnim posljedicama te uvidjeli nužnost primjerenog kažnjavanja počinitelja. Edukacija je potrebna i zato da bi se ujednačila sudska praksa i onemogućilo donošenje presuda u kojima se interesi počinitelja stavljaju ispred interesa djece – žrtava seksualnih delikata.

Bez jasne i snažne osude i promptnog kažnjavanja ne može se postići zaštita djece, što je obveza države, no, praksa "blagih osuda" za seksualni zločin protiv djeteta i dalje se nastavlja", poručili su iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

Ured pravobraniteljice: Prošle godine za 46 pedofila umjesto zatvora određen rad za opće dobro

Iz Ureda pravobraniteljice za djecu kazali su nam kako je prema podacima Uprave za zatvorski sustav i probaciju MPU-a tijekom 2022. godine kazna zatvora počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece zamijenjena radom za opće dobro u 46 slučajeva.

Od njih 46, kažu, šestero je optuženo za bludne radnje, 16-ero za spolnu zloupotrebu djeteta mlađeg od 15 godina, 15-ero za iskorištavanje djece za pornografiju, dvoje za upoznavanje djece s pornografijom te isto toliko njih za spolno uznemiravanje te jedan optužen za mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba.

"U dva je slučaja rad za opće dobro izrečen za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te u dva slučaja za silovanje djeteta. Isto tako, sudovi su u 17 predmeta za seksualne delikte na štetu djeteta izrekli uvjetnu ili djelomičnu uvjetnu osudu, od čega u 11 predmeta uz sigurnosnu mjeru ili posebnu obvezu, a od toga devet obaveznog liječenja uključujući psihijatrijsko liječenje, psihosocijalni tretman, liječenje od ovisnosti ili liječenje nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati na počinjenje novog kaznenog djela", navode iz Ureda pravobraniteljice.

"Prošle godine u zatvoru bila 164 počinitelja seksualnih delikata" 

Također kažu kako su tijekom prošle godine kaznu zatvora izdržavala 164 počinitelja seksualnih delikata na štetu djece, među kojima i jedan maloljetnik.

"Njih 21 nalazilo se na izdržavanju zatvorske kazne do jedne godine, 23 na izdržavanju kazne od godinu dana, 40 do tri godine te 30 do pet godina. Kaznu zatvora do deset godina izdržavaju 33 zatvorenika, jedanaestorica su osuđena na zatvorsku kaznu do 15 godina, a petorica do 20 godina. Jedan zatvorenik se nalazi izdržavanju kazne dugotrajnog zatvora (22 godine). Među njima je 46 recidivista.

Od 164 zatvorenika koji su tijekom 2022. bili na izdržavanju kazne zatvora zbog seksualnih delikata na štetu djece, samo njih 18 uključeno je u tretman počinitelja seksualnih delikata. Za ukupno 12 zatvorenika izrečene su sigurnosne mjere, od toga trojici mjera liječenja od ovisnosti, dvojici psihijatrijsko liječenje, jednom psihosocijalni tretman, dok je dvojici zabranjen pristup internetu.

Dvojica zatvorenika imaju mjeru zabrane približavanja, jedan zatvorenik ima zabranu obavljanja djelatnosti, a samo nad jednim počiniteljem će se po punom izvršenju kazne zatvora provoditi zaštitni nadzor. Zabrinjava i to što se počiniteljima seksualnih delikata prilikom uvjetnog otpusta ne izriču posebne obveze koje su na raspolaganju, a osigurale bi veću zaštitu žrtve i spriječile rizična ponašanja počinitelja.

Tijekom 2022. od 14 uvjetno otpuštenih počinitelja seksualnih delikata na štetu djeteta, samo petorici je uz uvjetni otpust izrečena posebna obveza, i to samo obveza javljanja nadležnom tijelu (policiji i CZSS-u)", kažu iz Ureda.

"Pedofili nakon odsluženja kazne nisu pod nadzorom nadležnih tijela"

Ističu da ih posebno zabrinjava te da ozbiljnim propustom smatraju to što seksualni predatori nakon izdržane zatvorske kazne nisu pod nadzorom nadležnih tijela.

"Nažalost, sigurnosne mjere koje trebaju zaštiti dijete žrtvu ili spriječiti počinjenje novog kaznenog djela, ne izriču se ili se izriču rijetko. Prema podacima MPU-a, u Kaznenu je evidenciju tijekom 2022. upisano 116 novih počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom, izrečena je samo jedna sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja uključuju kontakt s djecom, a niti jedna sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora", poručili su Indexu iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

Udruga za zaštitu žrtava pedofilije: Hrvatsko pravosuđe pedofiliju ne doživljava ozbiljno

Nastavno na slučaj silovanja 14-godišnje djevojčice od strane 19-godišnjaka kojima se sudilo kao da su maloljetnici, iz udruge Ruka, koja se bavi pružanjem podrške žrtvama pedofilije i njihovim obiteljima, kažu kako taj slučaj opisuje nekoliko različitih događaja koji su uslijedili prije samog čina silovanja od strane tada dvojice maloljetnika te da su radnje koje su maloljetnici činili bile planske i ciljane. Naglašavaju kako je djevojka prisilno odvedena, u čemu su sudjelovala obojica maloljetnika.

"Tu je zakon vrlo jasan. Naime, članak 158. Kaznenog zakona navodi da onaj tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom mlađim od petnaest godina, ili ga navede da izvrši spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju s trećom osobom ili da nad samim sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. Nije jasno zašto ovaj dio nije ispoštovan", poručuju iz udruge.

Nadalje, kažu kako su kazne za seksualno zlostavljanje i pedofiliju u Hrvatskoj jako blage te da se ova kaznena djela uopće ne doživljava ozbiljno.

"U Hrvatskom se pravosuđu pedofilija uopće ne doživljava ozbiljno, barem se stječe takav dojam. Suci skoro pa sažalijevaju počinitelje, a žrtve i njihove obitelji se sustavno stigmatizira. Unatoč brojnom prozivanju, ukazivanju, obraćanju i dalje po tom pitanju nema promjena na bolje", kažu.

Udruga se godinama bori za donošenje antipedofilskog zakona

Iz udruge ističu kako se oni po pitanju donošenja kazni od početka svoga djelovanja bore na način za donošenje zasebnog antipedofilskog zakona (zakona za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja) koji bi na jednom mjestu definirao i specificirao sve vezano za navedenu problematiku. Kažu kako se, bez obzira na sve pokušaje i nastojanja, razna obećanja i dogovore, do danas ništa nije dogodilo po tom pitanju.

"Udruga je napisala Studiju i analizu - Kaznenopravna zaštita djece u Republici Hrvatskoj 2020. godine koju smo dostavili na nekoliko adresa, raznim novinarskim kućama, saborskim klubovima, Uredu predsjednika, međutim niti po tom pitanju se ništa nije učinilo. Zašto? Očito, nije nikome u interesu", kazali su Indexu.

Ova je udruga 2018. godine javno izrazila svoje mišljenje o presudi protiv riječkog pedofila koji je 2017. godine izašao iz zatvora na uvjetni otpust zbog dobrog vladanja. Kažu kako on živi pored jedne riječke osnovne škole i godinama je seksualno zlostavljao tada maloljetnog dječaka te je, prilikom policijskog uhićenja, na njegovom kompjuteru pronađen velik broj slika djece u neprimjerenim pozama, a u prostoru je pronađeno i oko 10.000 CD-a pripremljenih za daljnju distribuciju.

"Isti je dobio sveukupno osam i pol godina zatvora, a nakon šest odsluženih godina je dobio uvjetni otpust. Ponovno se vratio na isto mjesto prebivališta i nitko ništa nije mogao učiniti kako bi ga preselio s te adrese. On i danas živi tamo.

Udruga je putem tada popularne emisije RTL Potraga zajedno s roditeljima žrtava izašla javno s problemom, ali ništa se po tom pitanju nije dogodilo žrtvama i obiteljima u korist. I to nije jedini primjer. Uvijek, ali uvijek žrtve pate. Nikada ustvari ne dožive pravdu. Počinitelji kaznenih djela seksualnog zlostavljanja ne bi smjeli biti u blizini svojih žrtava, ali ne tako da se žrtve moraju preseliti ili maknuti iz svoga doma, već upravo suprotno. Počinitelj i njegova obitelj trebaju biti ti koji će se preseliti na drugu lokaciju. No, zakon takve stvari ne osigurava, barem ne u ovom konkretnom slučaju", poručili su iz udruge Ruka.