DVA SNAŽNA nevremena koja su u samo mjesec i pol dana pogodila Zagreb ponovno su otvorila pitanje koliko je grad spreman na sve učestalije klimatske ekstreme.

Klimatolozi, arhitekti i stručnjaci za šumarstvo pritom su za Index istaknuli da će zbog klimatskih promjena Zagreb i ostatak Hrvatske sve češće pogađati snažne oluje, tuča i ekstremne kiše. Upozorili su da postojeći sustavi odvodnje često nemaju kapacitete za velike količine oborina, da dio urbanog drveća zbog nedostatka prostora, kao i zbog načina sadnje i gradnje, često nema dovoljno razvijeno korijenje kako bi izdržalo snažne vjetrove te da bi se i projektiranje zgrada i infrastrukture trebalo prilagoditi novim klimatskim uvjetima kako bi se smanjile štete i rizici za građane.

Galerija

Index je Gradu Zagrebu tom prilikom poslao upite o tome koje se konkretne mjere poduzimaju kako bi se infrastruktura, odvodnja, gradske šume i javni sustavi prilagodili novim uvjetima. Ovo su odgovori koje smo dobili.

Planiraju li se neke lokalne promjene, odnosno prilagodbe u građevinarstvu i šumarstvu s obzirom na činjenicu da meteorološki ekstremi postaju učestaliji i intenzivniji?

Područje građevinarstva uređeno je Zakonom o gradnji te shodno tome nije u nadležnosti Grada Zagreba. Grad Zagreb, kao klimatski odgovoran i u budućnosti klimatski neutralan grad, za sve projekte gradnje i rekonstrukcije provodi postupak klimatskog potvrđivanja, a kako bi u fazi planiranja predvidio, prilagodio se i smanjio rizik od učinka klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih fenomena te time i gradio iznad propisanog zakonskog standarda.

Također, smatramo da bi ujednačeno gospodarenje šumom u skladu sa šumskogospodarskim planovima bez obzira na vlasništvo doprinijelo zdravlju i otpornosti šuma, ali i tu je Grad Zagreb ograničen propisima u području šumarstva. Stoga intenzivno radimo na tome da determiniramo sve površine šuma u gradskom vlasništvu radi osnivanja posebne gospodarske jedinice za šume u vlasništvu Grada Zagreba, te na raznim modelima za privatne šumovlasnike kako bi ih se potaknulo na gospodarenje šumom ili na prodaju šume.

Grad Zagreb proveo je klimatsko potvrđivanje na ukupno 103 projekta, od kojih je 14 u fazi glavnog projekta ili izvođenja/izvedeno – npr. okretište Mihaljevac. Klimatsko potvrđivanje uvodi mjere koje odgovaraju na specifične rizike same građevine, korisnika, lokacije i sl., a kao što su: toplinski valovi, požari, suše, olujni udari vjetra, tuče, bujične i riječne poplave te odroni tla i sl., a zajedno s nizom mjera prilagodbe kojima se smanjuje rizik.

Na taj način veća inicijalna investicija smanjuje rizik ili izbjegava trajnu štetu od klimatskih događaja, skraćuje ili izbjegava prekide u radu, smanjuje operativne troškove i povećava učinkovitost korištenja resursa. Promatrajući potencijalni povrat investicije tog ulaganja, on se ostvaruje kroz niže operativne troškove i manje štete ili gubitke, a može iznositi od 20% do 250% tijekom životnog vijeka građevine i u ovisnosti je o tome kakvi budući vremenski i klimatski uvjeti zaista nastupe u tom razdoblju.

S druge strane, pojedine društvene koristi je teško kvantificirati, a kao što je npr. manje stradanje ili izloženost opasnim vremenskim uvjetima i povećana dostupnost tj. neometanost usluga neposredno nakon ekstremnih događaja.

Neki od istaknutijih projekata koji su klimatski potvrđeni:

• Izgradnja gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra na lokaciji Paromlin
• Rekonstrukcija stadiona Kranjčevićeva
• Rekonstrukcija Doma sportova
• Izgradnja bazena Špansko
• Rekonstrukcija Kina Europe
• Rekonstrukcija Tehničkog muzeja Nikola Tesla
• Rekonstrukcija okretišta Mihaljevac
• Revitalizacija Uspinjače
• Priuštivo stanovanje – Podbrežje
• Rekonstrukcija zgrade Doma zdravlja Trnsko

Postoje li neki planovi za izmjene propisa u tom smislu?

Grad Zagreb, nastavno na olujna nevremena u 2023. i 2026., opetovano je ukazivao da postojeći Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (dalje: Zakon) nije adekvatan okvir za adresiranje prirodnih nepogoda jer je Grad Zagreb u nemogućnosti proglasiti prirodnu nepogodu po zadanim kriterijima zbog svoje veličine i zakonska praga nužne štete (~300 mil. EUR).

Kada je prag štete i pređen, kao u slučaju potresa 2020., Vlada RH i Sabor donijeli su posebni zakon za taj potres, iako je potres kao takav prirodna nepogoda uređena postojećim Zakonom jer to rješenje nije bilo adekvatno.

Grad Zagreb je za građane nakon olujnog nevremena 2023. i 2026. isplaćivao financijsku pomoć na temelju odluke Gradske skupštine jer isto nije bilo moguće na temelju Zakona, a i isplaćena pomoć na remelju zakona iznosila bi do najviše 5% iznosa štete.

Zbog nemogućnosti Grada da proglasi prirodnu nepogodu ni zagrebački poljoprivrednici nisu do sada imali mogućnost ostvarivanja financijskih potpora države i EU namijenjenih obnovi proizvodnih potencijala koji su stradali u prirodnoj nepogodi.

Grad Zagreb se u više navrata obraćao nadležnom ministarstvu i isticao problem nemogućnosti proglašenja prirodne nepogode u skladu s propisima, što je preduvjet za korištenje sredstava iz mjere 73.02. Prema informacijama kojima raspolažemo ministarstvo je obavilo određene konzultacije s EK kako bi se bolje adresirale potrebe zagrebačkih poljoprivrednika, no u ovom trenutku, a što je vidljivo i u nedavno raspisanom natječaju za mjeru 73.02 poljoprivrednici se ne mogu natjecati ako jedinica lokalne samouprave, a to je u zagrebačkom slučaju Grad Zagreb, nije proglasila prirodnu nepogodu.

Grad Zagreb najčešće obuhvatom i financijskim izračunom štete ne može dosegnuti pragove propisane Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/2019), a k tomu šteta nastaje na infrastrukturi, a značajno je manja na prirodu kakav je slučaj bio u ožujku ove godine.

U međuvremenu Grad Zagreb nastavit će provoditi aktivnosti kako bi se umanjile posljedice prirodnih nepogoda za građane i poljoprivrednike, ali unutar mogućih zakonskih okvira, što za zagrebačke poljoprivrednike znači iz gradskih proračunskih sredstava kroz sustav potpora male vrijednosti i izuzete potpore u skladu sa Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine 118/18, 42/20, 127/20 - Odluka Ustavnog suda RH, 52/21, 152/22 i 152/24), Uredbom Komisije (EU) 2022/2472 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Službeni list Europske unije L 327/1 od 21. prosinca 2022.) i Uredbom  Komisije (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352 od 24. prosinca 2013.) sa njenim izmjenama iz 2019. i 2024. godine.

Planiraju li se prilagodbe za rješavanje odvodnje oborinskih voda u dogledno vrijeme?

Oborinska odvodnja predstavlja jedan od većih infrastrukturnih izazova Grada Zagreba, zbog čega je uključena u Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Zagreba 2025.–2028. (SGGZ 4/25), kroz mjeru VR-04 „Unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje“.

Nositelj mjere je javni isporučitelj vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., a njezina realizacija osigurava se provedbom aktivnosti iz „Programa upravljanja djelatnostima oborinske odvodnje 2024.–2027“.