Tekst: S.C.H.
Foto: HRT

PROFESOR političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski izjavio je beogradskom listu Danas kako smatra da regionalni skup u Brdu kod Kranja nije doživio uspjeh, ali ni neuspjeh.

Puhovski je podsjetio da je predsjednik Europskog parlamenta Hermann van Rompui najavio da će stići u Sloveniju ukoliko na njega dođu lideri svih zemalja u regiji, što drugim riječima znači da bi on, u slučaju da je Kosovo odbilo poziv organizatora, također otkazao svoj dolazak.

"Tražen je konsenzus, dakle sudjelovanje svih. Problem s takvom postavkom je u tome što gdje god se pojavi konsenzus kao uvjet, otvara se prostor za ulaganje veta. Pravo na veto je otežavajuća okolnost, jer će se Srbija stalno pozivati na to pravo, što bi moglo usporiti proces uspostavljanja regionalne suradnje i čvrstih međudržavnih odnosa" upozorio je Puhovski.

Sa stanovišta demokracije kosovska nezavisnost je legitimna

Na pitanje novinara je li prema Srbiji učinjena svojevrsna nepravda, jer se izašlo u susret zahtjevima kosovskih lidera kada je riječ o načinu predstavljanja, a srpskima ne, Puhovski je odgovorio da je "učinjeno ono što je logičan nastavak politike u posljednjih nekoliko godina".

"Kosovo postaje formalno-pravni subjekt. Sa stanovišta međunarodnog prava njegova nezavisnost je nelegalna, ali s aspekta demokracije kosovska nezavisnost je legitimna, budući da se više od 90 posto stanovništva izjasnilo za nezavisnost. Da se nije izašlo u susret kosovskim zahtjevima za predstavljanje na tom skupu, Kosovo ne bi imalo svog predstavnika, i priča bi bila slična. Međutim, onda bi se učinila nepravda ne samo prema Kosovu nego i prema ostalih šest zemalja u regiji, koje su priznale tu nezavisnost, a pozvane su ili su među organizatorima skupa u Brdu kod Kranja" procijenio je Puhovski. On je rekao da pokušaj osporavanja kosovske nezavisnosti ima smisla samo za javno mnijenje u Srbiji te da je u tom kontekstu jedino moguće tumačiti napore srpskih političara.

Direktorica centra za euroatlantske studije u Beogradu Jelena Milić upozorava kako se nakon skupa, ali i prije njega, ni u jednim srpskim medijima nije moglo čuti ni pročitati da je konferencija u Brdu kod Kranja tek prvi u nizu sastanaka na koje su se sudionici skupa obavezali u cilju unapređenja regionalne suradnje.

Da je Srbija stvarno posvećena regionalnoj suradnji, prvo bi pohvalila skup

To nitko nije prenio, upozorava Milić i dodaje da je način izvještavanja medija u Srbiji o samom skupu bio vrlo indikativan. "Prvo smo čuli ocjene da je skup doživio debakl, prenosio se spisak onih koji se nisu pojavili, pa tek onda slijede izvještaji o najvažnijem, tko se pojavio, što je konstatirano i što dogovoreno za budućnost".

"Da je Srbija doista iskreno posvećena regionalnoj suradnji, ona bi preko svojih dužnosnika prvo pohvalila ono što je na konferenciji bilo dobro, a ne bi prvo neskriveno likovala što ju je eventualno unazadila svojim nedolaskom. Također, naši mediji i dužnosnici nedolazak Borisa Tadića stavljaju u istu razinu s nedolaskom EU dužnosnika, što je i formalno i suštinski pogrešno, i arogantno. Njegov nedolazak trebalo bi gledati u kontekstu prisutnosti njegovih kolega, regionalnih lidera, jer on je predsjednik Srbije, a ne EU dužnosnik", upozorava Milićeva.

Ona smatra da su Slovenija i Hrvatska, preuzevši odgovornost za sastav skupa, očito činile uslugu i EU i Srbiji te je ocijenila da EU zbog nedolaska Tadića sigurno neće loše ocijeniti skup, no upozorila je i da je veliko pitanje je li u takvom trenutku Srbija u poziciji da potkopava EU autoritet, u danu kad Srbija od EU dobiva još 70 milijuna eura financijske pomoći.

Srbija odbija biti dio procesa regionalne suradnje u regiji

Milić je dodala i kako se u regiji uspostavlja proces suradnje, "a Srbija odbija biti dio toga". Ona podsjeća i da upravo to EU očekuje od zemalja koje žele aplicirati za članstvo u Uniji. "Tadić i Jeremić su od dužnosnika EU i prije mogli čuti da Kosovo ima jasnu EU perspektivu, a ovaj skup je samo dokaz da su je ostale zemlje regije i Kosovo razumjeli. U tom smislu, dogovor koji su postigli bez čelnika EU možda je na duže staze, pa time i značajniji" tvrdi Milić.

"Signali tko je u ovoj priči stvarni pobjednik, a tko gubitnik, jesu što je Hrvatska BiH i Crnoj Gori ustupila prijevode EU zakona, a Srbiji nije. Ne vjerujem da je to slučajnost i nekoordinirana gesta Hrvatske", zaključila je Jelena Milić.