PREMIJER i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prošlog je tjedna najavio da je vladajuća većina spremna otvoriti raspravu o povećanju broja saborskih zastupnika koje u XI. izbornoj jedinici biraju hrvatski državljani izvan Hrvatske. Inicijativa je odmah potaknula rasprave o političkim motivima, s obzirom na to da je dijaspora tradicionalno glasačko uporište HDZ-a.

Prema važećem zakonu, birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, XI. izbornoj jedinici. Taj fiksni broj utvrđen je ustavnim promjenama 2010. godine, a Plenković tvrdi da je to bio rezultat ucjene tadašnjeg SDP-a pod vodstvom Zorana Milanovića.

"Pitajte Milanovića kako su 2010., kad se mijenjao Ustav, ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati izvan sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda", izjavio je Plenković, dodavši da je SDP-u bio cilj "ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj".

Gotovo svi mandati iz dijaspore idu HDZ-u

Od uvođenja posebne XI. izborne jedinice 1999. godine, HDZ je gotovo bez iznimke osvajao sve mandate. Prije 2010. broj zastupnika ovisio je o izlaznosti pa je tako 2000. godine izabrano šest, 2003. četiri, a 2008. pet zastupnika, svi redom iz redova HDZ-a. Nakon što je broj fiksiran na tri, svi izabrani zastupnici bili su s liste HDZ-a, uz izuzetak Željka Glasnovića, koji je 2016. osvojio mandat kao nezavisni kandidat, nakon što je prethodno također bio HDZ-ov kandidat.

Politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra da je Plenkovićeva inicijativa motivirana isključivo osiguravanjem parlamentarne većine na sljedećim izborima. "Glavni razlog je izbjegavanje tanke većine. U dijaspori HDZ ne može omanuti, tamo su njihovi glasovi, pogotovo u BiH. Stoga ovo treba gledati iz perspektive sljedećih općih izbora u Hrvatskoj koji će biti za dvije godine", objašnjava Pecnik.

Dodaje kako se HDZ već počeo pripremati jer više nije siguran u pobjedu. "Svaki osvojeni mandat bit će važan, a ako se poveća broj zastupnika iz dijaspore, jasno je da bi svi ti mandati išli HDZ-u. Pa ako samo uspiju udvostručiti broj, to onda više neće biti troje, nego šestoro zastupnika. A to nije malo", kaže Pecnik.

Manje Hrvata, više zastupnika?

Iako je broj Hrvata u Bosni i Hercegovini, gdje glasa najviše birača iz dijaspore, u značajnom padu, ideja o povećanju broja zastupnika ne jenjava. Dok je 1990-ih u BiH živjelo oko 700 tisuća Hrvata, procjene govore da ih danas nema više od 350 tisuća. Na izborima 2024. godine, od 41.120 birača u XI. izbornoj jedinici, čak 31.374 (76,2 posto) glasalo je u BiH.

"Mnogi će ukazivati upravo na to tvrdeći da povećanje broja zastupnika nema logike i da ne odgovara stvarnom stanju stvari. Ali politika se ionako ne vodi logikom, nego interesom pa će se lako naći neko objašnjenje - da se osnaži hrvatski entitet u BiH ili nešto slično", ističe Pecnik. Napominje i da bi inicijativa mogla biti povezana s jesenskim izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Procjenjuje se da izvan Hrvatske živi oko milijun hrvatskih državljana s pravom glasa. Na prošlim izborima glasalo ih je tek 41.120, što je manje od pet posto. Iza Bosne i Hercegovine, najveći odaziv zabilježen je u Njemačkoj (2.343 glasača) i Srbiji (1.102). Slijede Australija (427), Austrija (379), Kanada (278), Crna Gora (265), Švicarska (230), Sjeverna Makedonija (122) i Slovenija (110). Za usporedbu, u SAD-u je glasalo 97, a u Argentini 94 birača.

Zastupljenost dijaspore u nacionalnim parlamentima nije česta praksa. U Europi, Italija svojoj dijaspori daje 12 mjesta u parlamentu, Francuska 11, Rumunjska šest, a Portugal četiri.