UNATOČ velikim količinama hrane, slabijim zimama i dužim ljetima, divlje Soay ovce s arhipelaga Sv. Kilde godišnje se smanjuju za 100 grama.

Jedne od najvećih vrsta ovaca na svijetu (Soay ovce su dvostruko veće od domaćih, mogu težiti i do 45 kilograma) već četvrt stoljeća gube na prosječnoj tjelesnoj masi. Razlog leži u klimatskim promjenama.

Zbog toplijeg vremena poništava se prirodni odabir

Divlje Soay ovce dobile su ime po otoku Soay na arhipelagu Sv. Kilde, najudaljenijem britanskom teritoriju, ali su se u međuvremenu proširile i na ostale otoke.

Istraživači vjeruju kako toplije vrijeme znači da uspijevaju preživjeti i oni janjci koji bi inače umrli u hladnim i oštrim zimama. Toplije vrijeme također dopušta mladim i malim ovcama da ranije donose mlade na svijet, što znači da rađaju manje mladunce.

Globalna klimatska promjena i kraće i blaže zime koje su došle s njom znači da janjci u prvim mjesecima na svijetu ne trebaju biti tako veliki da bi preživjeli, što postupnim procesom selekcije dovodi do postepenog smanjivanja divljih ovaca.

Važna otkrića

Britanski su znanstvenici 24 godine promatrali populaciju od oko 2000 ovaca, a njihovi nalazi pokazuju kako je prosječna tjelesna masa u krdu s 30 pala na 28 kilograma. Istodobno im se smanjila i prosječna dužina nogu.

"Klimatske promjene kontriraju onome što bismo inače nazvali procesom prirodne selekcije", rekao je vodeći znanstvenik na projektu, a dodao je i kako bi slučaj smanjujućih ovaca mogao objasniti kako klimatske promjene pogađaju izolirane populacije, te zašto su na nekim udaljenim otocima pronađeni fosilni ostaci patuljastih slonova i nosoroga.