OČITO se ove godine neće donijeti dva bitna zakona koja bi olakšala život djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.

7503 osobe s invaliditetom ostaju bez osobnih asistenata

Radi se o Zakonu o osobnoj asistencij i Zakonu o inkluzivnoj naknadi. Oba zakona su se očekivala krajem ove godine, no ipak neće biti donesena ove godine.

Kako su nam poručili iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zakon o osobnoj asistenciji će ubrzo biti objavljen na portalu e-Savjetovanje i nastavit će se s daljnjom propisanom procedurom donošenja Zakona. Kako su pisali mediji, očekuje se da bi zakon trebao biti donesen u srpnju iduće godine.

"Zakon o inkluzivnom dodatku je u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te je planiran u prvom kvartalu sljedeće godine što znači da u navedenom razdoblju treba biti na dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvatske", napisali su.

>> SDP-ovka: Od Nove godine 7500 osoba s invaliditetom ostaje bez osobnih asistenata

Na opasnosti oko nedonošenja ovih zakona upozorila je nedavno i SDP-ova saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić. Kazala je da 7503 osobe s invaliditetom ostaju bez osobnih asistenata, da zakon o osobnim asistentima nije poslan u javno savjetovanje te da Ministarstvo opet nije osiguralo prijelazno razdoblje za njihovo financiranje.

Vlašić Iljkić navela je da, po podacima Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u našoj zemlji živi 612.212 osoba s invaliditetom.  Uslugu osobnog asistenta, tumača znakovnog jezika te videćih pratitelja mogu ostvariti osobe s najtežim invaliditetom starije od 18 godina i s utvrđenim IV. i potencijalno III. stupnjem oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Plaća osobnih asistenata za četiri sata iznosi 2100 kuna i taj se iznos nije mijenjao od 2006. godine, kada je uvedena osobna asistencija, a 4200 kuna za rad od osam sati primaju videći pratitelji, rekla je.

Vlašić Iljkić je rekla da Zakon o inkluzivnoj naknadi nije "ni u obrisima". Ocijenivši da je Ministarstvo "još jednom pokazalo kako je lako obmanjivati javnost stalnim produljivanjem donošenja zakonskih propisa", apelirala je da se donese zakone o osobnim asistentima i inkluzivnom dodatku.

Rešetar za Index: Svake godine se izvlače

Predsjednica Udruge Sjena Suzana Rešetar rekla je za Index kako bi Zakon o inkluzivnoj naknadi trebao objediniti sve naknade koje bi spasile djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji od ekstremnog siromaštva.

"To je naknada koja bi olakšala toj djeci ulazak u inkluziju. Još se ne zna kolika bi ta naknada bila. O tom zakonu o inkluzivnom dodatku slušam 14 godina, trebao je izaći 2009. godine, ali nije zbog recesije. Svake godine se vade na to kako će sad, kako je u proceduri, a tu nema ništa", rekla je ona.

Što se tiče Zakona o osobnoj asistenciji, govori kako su osobni asistenti izuzetno bitni.

"Jednom kad osoba s invaliditetom izgubi oca, majku ili užeg člana obitelji koji se brinuo o njoj, onda ima opciju odlaska u ubožnicu, gdje je smrt brza i sigurna, ili ima opciju osobnog asistenta. Ti su asistenti bitni za preživljavanje tih osoba.

Taj zakon se pompozno najavljivao, od gospodina ministra Piletića i njegove savjetnice Zvjezdane Bogdanović, koja zakon piše valjda deset godina. Evo, ništa neće biti ni ove godine", kaže Suzana Rešetar.

Evo kad bi zakoni trebali stupiti na snagu

Otkrila nam je što su njoj rekli o tome kad bi zakoni trebali ugledati svjetlo dana.

"Rečeno nam je da zakona neće biti zbog, pazite sad, procedure. Zakon o osobnoj asistenciji bi trebao stupiti na snagu 31. srpnja, a zakon o inkluzivnom dodatku 1. siječnja 2024. godine. Ali o tom potom. Kao što sam rekla, isto slušamo desetljećima.

Još su na kraju naglasili 'vi nama morate vjerovati'. Podsjećam, u lipnju ove godine je rečeno da zakoni izlaze ove godine i da će biti osigurano dvije milijarde kuna. Rekla sam da o Zakonu o inkluzivnoj naknadi slušam od 2009. godine, a evo, o zakonu o osobnim asistentima slušam sigurno 30 godina. Zašto bih im vjerovala?" zapitala se.

"Ljudima život ovisi o tim zakonima"

"Promijenilo se tu pet ministara, da je vlada htjela donijeti zakone, donijela bi ih. Procedura je ta da sad ispada kako se zakon o inkluzivnom dodatku mora uskladiti sa Zakonom o socijalnoj skrbi. A on se pisao pet godina i donesen je u veljači 2022. godine! Dakle, kako se to na vrijeme nije moglo uskladiti?" ponovo se zapitala Rešetar.

"Koliko ćemo to još sve čekati ako bi Zakon o socijalnoj skrbi sad morao ići u izmjene i dopune? Ljudi čekaju te zakone jer im život ovisi o njima. Ovdje je najveći problem što su rekli da imaju novac, hvalili su se zakonima, a onda ih nisu donijeli. Ti zakoni bi neke ljude spasili", dodaje.

"Umjesto toga, mi svjedočimo da vlada šalje zakon o povećanju osnovice njihovih plaća u hitnu proceduru. A za ovo novac nemaju. A imate za sebi povisiti plaće. Ma nemojte nas raditi budalama", objasnila je.

Problem i s novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama

Dotaknula se i novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Od iduće bi godine ta naknada trebala narasti s 2328 kuna na 4157 kuna.

"No i tu postoji prepreka. Ukratko, ono što je Republika Hrvatska napravila jest to da je podignula samo jednu naknadu na 4180 kn i roditeljima ostavila niz administrativnih uvjeta da bi uopće to ostvarili. Da bi roditelj ostvario to pravo, mora biti zaposlena osoba na puno radno vrijeme. Upozoravali smo da imamo situacije gdje to nije moguće jer postoje roditelji koji rade pola radnog vremena. 

I to vrijedi sve do osme godine života. Djeci ne prestaje život s osam godina. Ljudi koji rade na minimalcu skraćeno radno vrijeme, ostali su uskraćeni. Ukazivali smo na to da moramo misliti što će biti nakon osme godine djetetova života. 

Većina radi na minimalcu i dio koji treba isplatiti država ostaje na 2328 kuna. Povećan je iznos za one koji koriste skraćeno radno vrijeme za plaćenu brigu do treće godine. Trebalo se dići svima", rekla je ona.

"Njihovo povećanja plaća je nečija invalidnina"

Zaključuje kako sluša o tome da se odrasle osobe s invaliditetom žele eutanazirati "jer se boje jutra, boje se da starog roditelja koji skrbi o njima neće naći živog ujutro".

"Kako se ja bojim da se meni nešto ne dogodi jer ne znam gdje će onda moje dijete, tako se djeca boje da se roditeljima koji skrbe o njima nešto ne dogodi. Gdje će oni? Kuda će, kako će? Država niti je osigurala skrb, podršku, osobne asistente, a niti inkluzivne naknade da ne poumiru od gladi", napomenula je.

Kazala je da je to sve zato što u trideset godina samostalnosti država nije osigurala sustavnu skrb o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom iako smo se Ustavom i Konvencijama o zaštiti prava osoba s invaliditetom na to obvezali. 

"Njihovo povećanja plaća je nečija invalidnina. Zato ćemo organizirati prosvjed. Predstoji nam teško recesijsko doba, neizvjesno vrijeme, a ja prva svome djetetu ne želim reći 'čekaj, dijete, čekaj još koju godinu'. Ili živjeti u strahu što s njim ako se meni nešto dogodi.

Ako si dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom ili njihov roditelj... Ništa si za ovu državu. Ništa. Nikakvom socijalno osjetljivom državom se ne smijemo nazivati dok nas god vode ovakve bešćutne politike", rekla je.

Index je oko ove teme kontaktirao Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kad dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.