ZNANOST o dugovječnosti jedno je od važnijih područja istraživanja, usmjereno na produljenje životnog vijeka uz istovremeno izbjegavanje bolesti i propadanja organizma. Pristupi su različiti, od genetike do prehrane, no međunarodni tim istraživača sada predlaže da bi se intervencije i istraživanja dugovječnosti trebali provoditi od najranije dobi, čak i prije rođenja, piše Science Alert.

Novi pristup istraživanju starenja

U radu objavljenom u časopisu Nature Health, znanstvenici se zalažu za osnivanje konzorcija PROSPER, čiji puni naziv glasi "Pregestational and Pediatric Research for Optimal Healthspan and Early-life Resilience" (Pregeštacijska i pedijatrijska istraživanja za optimalno trajanje zdravlja i otpornost u ranoj dobi). Glavni argument je da se previše istraživanja dugovječnosti bavi kasnim godinama života, kada je šteta na tijelu većinom već nastala.

"Medicina zdrave dugovječnosti, koja nastoji prenijeti spoznaje iz biogerontologije u kliničku praksu, prvenstveno se fokusirala na odraslu populaciju, a intervencije se primjenjuju tek nakon desetljeća nakupljenih molekularnih i staničnih promjena povezanih sa starenjem", navode istraživači i dodaju: "Ovakav pristup zanemaruje ključnu priliku."

Biomarkeri specifični za dob

Autori rada ističu da, iako su prijašnja istraživanja proučavala utjecaj djetinjstva na životni vijek, još uvijek nedostaje cjelovit pristup koji bi obuhvatio različite aspekte starenja kroz cijeli život. Primjerice, tvrde da se isti markeri starenja koji se koriste kod odraslih ne mogu primjenjivati na djecu jer u mlađoj dobi mogu imati potpuno drugo značenje. To je jedna od nedosljednosti kojom bi se predloženi konzorcij trebao baviti.

"Ključno za ovaj napor je prepoznavanje da biološka dob u ranoj dobi odražava razvojnu sinkroniju i otpornost, a ne kumulativnu štetu, što zahtijeva modele specifične za dob, biomarkere i interpretacijske okvire", stoji u radu.

Od "peakspana" do proaktivne medicine

Znanstvenici koji predlažu PROSPER uvode i pojam "peakspan", koji označava razdoblje života u kojem smo na vrhuncu svojih sposobnosti. To je, kako objašnjavaju, drugačiji način razmišljanja o starenju - ne samo o broju godina koje živimo ili koliko je tih godina zdravo, već i o tome koliki dio života provedemo u svojim najboljim godinama.

"To uključuje sustavnu integraciju multiomičkih podataka, kliničkih fenotipova i funkcionalnih mjera kroz razvojne faze, što će omogućiti izgradnju longitudinalnih bioloških putanja koje mogu poslužiti za predviđanje rizika i intervenciju", pišu istraživači.

Konzorcij bi, usporedno s tim, trebao razviti dijagnostičke i terapeutske okvire prilagođene dobi koji bi se mogli integrirati u rutinsku opstetričku i pedijatrijsku skrb. Cilj je pomaknuti fokus s reaktivnog liječenja bolesti na proaktivnu optimizaciju životnog puta.

Budućnost projekta

Prijedlog je trenutno u vrlo ranoj fazi i ne nudi mnogo detalja. Ideja je da se PROSPER bavi svime, od kliničkih smjernica do medicinskih ispitivanja, te da prikuplja podatke na način koji dosad nije primjenjivan.

Istraživači koji stoje iza ove ideje stručnjaci su za dugovječnost. Ako šira znanstvena zajednica prihvati prijedlog, to bi trebalo rezultirati novim spoznajama o dugovječnosti za ljude svih dobnih skupina.

"Uspostava konzorcija za medicinu zdrave dugovječnosti kroz cijeli životni vijek trebala bi poboljšati istraživanja i kliničku praksu", zaključuju autori. "Usklađivanjem disciplina koje su tradicionalno djelovale izolirano, postaje moguće obuhvatiti cijeli kontinuum biološkog starenja, od njegovih najranijih odrednica do kliničkih manifestacija."